Da li će sporazum o Kosovu biti potpisan u Ohridu, u prisustvu premijera svih članica EU? 1Foto: EPA-EFE/GEORGI LICOVSKI

Specijalni predstavnik Evropske unije Miroslav Lajčak potvrdio je danas da će se naredni sastanak kosovskog premijera Aljbina Kurtija i predsednika Srbije Aleksandra Vučića, uz posredovanje visokog predstavnika EU za spoljnu politiku Žozepa Borelja, održati u Ohridu.

Lajčak je, posle sastanka sa potpredsednikom Vlade Severne Makedonije za evropske poslove Bojanom Maričikom, zahvalio Severnoj Makedoniji na podršci koju daje procesu dijaloga Kosova i Srbije.

Zahvalan sam Severnoj Makedoniji na snažnoj podršci dijalogu i radujem se sledećem sastanku dijaloga u Ohridu krajem ovog meseca.

Najavljeno je da će ovaj sastanak biti održan 18. marta, kada se očekuje poseta Borelja Severnoj Makedoniji.

Zamenik premijera Kosova Besnik Bisljimi je u sredu uveče, gostujući na RTK, najavio posetu Miroslava Lajčaka za sledeću nedelju i objavio da mu je izaslanik EU prosledio 15 modela za zaštitu prava manjina.

Moramo da vidimo koji model nam odgovara, nećemo da kopiramo, postoje modeli koji se, logično, ne mogu primeniti na Kosovu, rekao je on.

Sledeći sastanak premijer Kosova Aljbina Kurtija i predsednika Srbije Aleksandra Vučića biće 18. marta, gde će se razgovarati o zajedničkom dokumentu aneksa, ovo je plan, potvrdio je i Bisljimi.

Bisljimi dodaje da treba sačekati 18. mart da se završi aneks i da će se videti šta je predlog kosovske strane za francusko-nemački plan.

Prema rečima Bisljimija, u trenutku kada se strane dogovore o aneksu, onda EU preuzima procedure potpisivanja ili finalizacije.

Biće ceremonije, velike su šanse da će svi premijeri 27 država EU učestvovati na ceremoniji, kako bi se povećala politička posvećenost Evropske unije, koja stoji iza ovog dokumenta. Ovo je ideja ili plan, to treba da dogovori gospodin Borelj, kazao je Bisljimi.

Nema potpune normalizacije bez uzajamnog priznavanja, za nas bi bilo optimalno rešenje da se normalizacija dogodi što pre kako bi i građani Kosova i građani regiona, ali i sama EU bili krajnji korisnici normalizacije odnosa Kosova i Srbije, rekao je Bisljimi.

Nažalost, dodao je on, postoji samo jedna strana koja misli da može imati koristi od održavanja tenzija, a ne normalizacije, to je Srbija.

Bisljimi smatra da imovna Srpske pravoslavne crkve na Kosovu nije ugrožena i tvrdi da su „zajedničko nasleđe“ štitili i Albanci, prenosi Kossev.

Mi imamo veoma bogato nasleđe na Kosovu, smatramo da nije ugroženo ni nasleđe Srpske pravoslavne crkve, zapravo su ih istorijski štitili Albanci, to je zajedničko nasleđe. Možemo da razgovaramo na osnovu Okvira Saveta Evrope, rekao je Bisljimi.

Kosovski premijer Aljbin Kurti, boraveći 1. marta u Skoplju, ocenio je, da je izbor Severne Makedonije za mesto sledećeg sastanka u okviru dijaloga Beograda i Prištine na visokom političkom nivu – simboličan.

Kurti je tu simboliku video u tome što je u Kumanovu, u Severnoj Makedoniji „9. juna 1999. potpisana kapitulacija Miloševićeve Jugoslavije i ulazak NATO snaga“.

Aleksandar Vučić, predsednik Srbije, je gostujući na RTS-u, 28. februara uveče, blago ironično rekao da je Severna Makedonija odabrana zato što je eto (visoki predstavnik) Žozep Borelj hteo da to bude tamo.

Međutim, uprkos povezivanju sa Kumanovskim sporazumom, simbolika je vidljivija kada je reč o Prespanskom sporazumu iz 2018.

Reč je o sporazumu koji su Makedonija i Grčka zaključile su 17. juna 2018. o rešavanju spora oko imena, u mestu Psarades na grčkoj obali Prespanskog jezera, prema kojem je novo ime Bivše Jugoslovenske Republike Makedonije postalo Republika Severna Makedonija.

Sporazum su potpisali ministri spoljnih poslova dve zemlje Nikola Dimitrov i Nikos Kocijas u prisustvu premijera Grčke i Makedonije Aleksisa Ciprasa i Zorana Zaeva.

Odmah nakon potpisivanja „istorijskog sporazuma“ o novom imenu Makedonije, Cipras i Zaev uputili su se gliserom na suprotnu obalu, u mesto Oteševo, gde se održao radni ručak.

Dvojica premijera su imali priliku da prošetaju obalom i da porazgovaraju.

Prisustvovali su još i komesari EU Federika Mogerini i Johanes Han, specijalni izaslanik generalnog sekretara UN Metju Nimic, komesari EU Mogerini i Han, podsekretar UN za politička pitanja Rozmari di Karlo, ambasador EU u Skoplju Samujel Žbogar, makedonska ministarka odbrane Radmila Škerinska Jankovska, ministar za evropska pitanja Bujar Osmani…

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari