Kako izgleda prosečan srpski apstinent? 1

Muškarac mlađi od 30 godina, učenik ili student iz Vojvodine i iz najbogatijeg sloja građana koji ima više novca nego što je potrebno za pristojan život, tako izgleda prosečni izborni apstinent u Srbiji i zato akciju za povećanje izborne izlaznosti treba usmeriti ka najpogodnijim ciljnim grupama a to su učenici i studenti, građani između 18 i 30 godina starosti i građani sa najmanje škole (osam godina i manje) uz moguće proširenje i na grupu koja imaju 9-11 godina škole, pokazalo je istraživanje Nacionalna koalicija za decentralizaciju.

Prema ovom istraživanju, rađenom na uzorku od 1.240 ispitanika, najviše apstinenata, tradicionalno, ima među mladima od 18 do 30 godina.

Na izbore najčešće ne izlaze punoletni učenici i studenti koji čine čak 63 odsto apstinenata.

Gotovo svaki drugi apstinent 42 odsto mlađi je od 30 godina, 37 odsto njih su građani sa više novca nego što je potrebno za život a 33 procenata njih je iz Vojvodine.

S druge strane na izbore češće izlaze stariji od 65 godina čak 91 odsto, penzioneri 65 odsto, oni sa više od 13 godina škole 78 odsto, oni koji imaju para za pristojan život takođe 78 odsto, građani iz južne i istočne Srbije isto 78 procenata i 77 odsto žena.

Istraživanje je pokazalo da proporcija između broja ispitanika koji su najavili „apstinenciju“ i ispitanika koji su izjavili da su neodlučni ili da još ne znaju da li će izaći na izbore ili ne, iznosi jedan prema jedan i po, ili od tri ispitanika koji su najavili verovatnoću neizlaska na izbore, dvoje je neodlučno, a jedan ispitanik najavljuje „apstinenciju“.

Kako se navodi u izveštaju istraživanja, nema sumnje da su na predizbornu kampanju osetljiviji oni građani koji su još neodlučni oko izlaska na izbore ili ne, nego oni koji najavljuju „apstinenciju“.

Profil izborno neodlučnih je takav da su osim punoletnih učenika i studenata, tu najčešće najmlađi građani, najsiromašniji građani i najmanje obrazovani građani, pogotovu ako žive i rade u regionu Šumadija i zapadna Srbija, piše u izveštaju istraživanja NKD.

Ono što se ističe je da su izborno neodlučni građani prijemčiviji prema razlozima za izlazak na izbore, nego što su to građani koji su se već izjasnili da najverovatnije neće izaći na izbore.

Kod apstinenata u najavi 88 odsto od svih takvih apstinenata izjavljuje da je sigurno u svoju odluku o neizlasku na izbore.

Na drugoj strani, od svih ispitanika koji su izjavili da su izborno neodlučni, samo 36 odsto kaže da je sigurno u svoju izjavu, dok čak 62 procenta kaže da je delimično sigurno.

Od tri ispitanika koji su izjavili da su izborno neodlučni, jedan ispitanik je siguran da je njegov odnos prema izborima baš takav, dok je dvoje samo delimično sigurno.

S druge strane, Vladimir Pejić, direktor agencije Faktor plus za istraživanje javnog mnjenja, za Danas kaže da je teško napraviti fotorobot apsitenta, jer ta grupacija nije tako homogena, ražličiti ljudi imaju različite motive za neizlazak na izbore i nemaju svi oni jednak intenzite odlučnosti za apstinenciju.

– Ima onih koje apsolutno ne zanimaju izbori i ne pada im na pamet da izađu na izbore. To je jedna krajnost, a ima i onih koji planiraju da izađu, ali tokom izbornog dana iz nekih razloga ne stignu da odu na izbore – kaže on.

Prema njegovim rečima, uloga apstinenata se precenjuje.

– Za društvo je dobro da što više ljudi izađe na izbore. Preko apstinenata se može popraviti rezultat ali ne i dobiti izbori. Izbori se mogu izgubiti zbog njih i to se desilo Tadiću kada iz nekog razloga dobar deo njegovih birača nije izašao na izbore – zaključuje on.

Na važnost izlaska na izbore 3. aprila ukazuju mnoge javne ličnosti u Srbiji.

A lider SSP Dragan Đilas kaže i da je za pobedu opoziicje na izborima potrebno da izađe 3.800.000 ljudi.

Republička izborna komisija je saopštila da je ukupan broj birača u Srbiji 6.501.689.

Najviše apstinenata 2020 i 2014. godine

Podaci pokazuju da je najveća neizlaznost na parlamentarnim izborima od 1990. do 2020. bila pre dve godine i iznosila je 51 odsto, što i ne čudi jer je tada opozicija pozivala na bojkot izbora. Osim tada, Najveća neizlaznost bila je 2014. od 47 osto. Na prvim izborima 1990. apstinencija je bila je 29 odsto, 1992. – 30, 1993. – 39, 1997. – 43, 2000. – 42, 2003. – 41, 2007. i 2008.- 39, 2012. – 42, 2016. – 44 procenata.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari