Mi snaga naroda i Pokret Srpske sabornosti traže naplatu ratne odštete od NATO zbog bombardovanja 1Foto FoNet Ognjen Stevanović

Predstavnici Pokreta „Mi snaga naroda“ i Pokreta Srpske sabornosti potpisali su danas Sporazum o saradnji i zajedničkom društveno-političkom delovanju kojim traže isplatu ratne odštete od NATO u iznosu od 105 milijardi dolara zbog bombardovanja Savezne Republike Jugoslavije 1999. godine.

Predsednik Pokreta Srpske sabornosti Alek Račić izjavio je na konferenciji za medije da se u presudi Okružnog suda u Beogradu od septembra 2000. godine navodi da je šteta procenjena na 105 milijardi dolara, ali da pojedini ekonomisti ukazuju da je ona i mnogo veća.

Istakao je da nijedna vlast od okončanja bombardovanja nije tražila naplatu ratne odštete od 19 država koje su učestvovale u bombardovanju.

„Ja ne mogu da se otmem utisku da je jedan od uslova dolaska na vlast da se potpiše neki tajni sporazum da se to neće tražiti. A ko god to pominje, proganja ga vlast. Prošla i ova vlast isto se ponašaju po tom pitanju“, rekao je Račić.

On je podsetio i na posledice bombardovanja SRJ koje se tiču zdravlja građana Srbije, ukazujući da je Institut Batut zabeležio povećanje incidencije malignih bolesti.

„Recimo, 1994. godine, koja se smatra poslednjom ‘čistom’ godinom jer nije bilo bombardovanja ni Republike Srpske do tada, imate 5.800 novoobolelih od malignih bolesti, ali tada je računata cela SR Jugoslavija – i Republika Srbija sa Kosovom i Metohijom i Crna Gora. Danas, bez Crne Gore i Kosova i Metohije, imate 40.000 novoobolelih. Ne razumem zašto se taj podatak krije“, rekao je Račić.

Govoreći o političkoj situaciji u zemlji, predsednik Pokreta „Mi snaga naroda“ Branimir Nestorović naveo je da je na pisarnici Predsedništva predat dopis u kojem se traži neopoziva ostavka predsednika Aleksandra Vučića.

„Bez toga Srbija ne može da ide ni u kom pravcu. Rešenje krize nisu nikakvi izbori, nego ostavka predsednika. Tek posle ostavke predsednika možemo da razgovaramo šta su dalji koraci“, rekao je Nestorović.

On je naveo da je jedan od razloga za to situacija na Kosovu i položaj srpskog stanovništva.

„Srbi su bili tlačeni, ubijani i proganjani, ali nikad niko iz Srbije nije pristao da potpiše da Srbi na Kosovu postanu stranci“, rekao je Nestorović, govoreći o Zakonu o strancima koji je stupio na snagu na Kosovu.

U okviru sporazuma koji je potpisan, dva pokreta traže i ukidanje Bolonjske reforme u visokom obrazovanju, kao i usvajanje rezolucije o genocidu u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj (NDH) sprovedenom nad Srbima, Romima i Jevrejima tokom Drugog svetskog rata.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari