
Predsednik Rusije Vladimir Putin izjavio je 18. juna da je Rusija imala pravo da prizna nezavisnost Donjecke narodne republike i Luganske narodne republike i da zaključi s njima sporazum o odbrani, koristeći argument da na otcepljenje imaju pravo po principu Kosova. Prema oceni naših sagovornika, Putin koristi Kosovo kao instrument političke trgovine i pritiska.
Izjava ruskog predsednika, u kojoj je uporedio status ovih ukrajinskih oblasti sa kosovskim presedanom, otvara pitanje odnosa Moskve prema Kosovu i instrumentalizacije tog pitanja na polju međunarodnih odnosa. Iako Rusija formalno ne priznaje nezavisnost Kosova, ovakve izjave mogu se protumačiti kao spremnost Kremlja da iskoristi kosovsko pitanje kao argument u svojoj spoljnoj politici.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić takođe je koristio sličnu argumentaciju, braneći svoju poziciju neuvođenja sankcija Rusiji, uprkos apelima EU da je usaglašavanje spoljne politike od presudnog značaja za napredak Srbije na evropskom putu.
Nepriznavanje nezavisnosti Kosova za srpske vlasti predstavlja vrednu monetu na međunarodnoj sceni, a zemlje koje iz svojih razloga nisu priznale Kosovo, često se u domaćem političkom diskursu predstavljaju kao “veliki prijatelji” Srbije. Prema rečima naših sagovornika, poređenje položaja Kosova i ukrajinskih oblasti u ovom kontekstu je pravno neutemeljeno i politički problematično.
„Srpski interesi nikada nisu bili na prvom mestu“
– Po oprobanom receptu, Srbija i Kosovo Putinu redovno služe kao potkusurna moneta za ruske imperijalne ambicije i nadmetanje sa velikim silama, kao šargarepa za mase – poručuje bivši diplomata Srećko Đukić.

On ističe da ovo nije prva Putinova izjava na temu Donjecka, Luganska, Krima, Južne Osetije i Abhazije, te da ruski predsednik time šalje poruku Srbiji i međunarodnoj zajednici da Rusija faktički priznaje nezavisnost Kosova.
– A to što ga Rusija još de jure nije priznala, stvar je koja čeka da se podmire ruski interesi u odnosima sa velikim igračima. Srpski interesi, naravno, nikada nisu bili na prvom mestu – oni služe kao sredstvo za potkusurivanje. Uostalom, na Kosovu deluje respektabilna ruska diplomatska misija. S kim ona održava kontakte? Sa kosovskim vlastima. Sa srpskom zajednicom se ne čuje – kaže Đukić.
Naš sagovornik postavlja i pitanje: „Zašto se sada poteže otcepljenje Donjecka i Luganska, kada ih je Rusija već ‘integrisala’ u svoj ustav? Nije li to poruka Putinovom velikom prijatelju: evo ja ću priznati Kosovo, ti priznaj Donjeck i Lugansk, pored Krima, kao deo Rusije?“
Što se tiče međunarodnog prava, Đukić podseća da “pravila piše jači”.
– Tako je uvek bilo i biće. Zar nije tako i sa unutrašnjim pravom? Ko piše zakone? Onaj ko ima silu i vlast – zaključuje.
„Radi se o dva potpuno različita slučaja“
Branka Latinović, bivša ambasadorka, ocenjuje da se radi o dva potpuno različita slučaja koja se ne mogu porediti. Sama činjenica da se Putin poziva na savetodavno mišljenje Međunarodnog suda pravde, prema njenim rečima, ne može biti osnov za bilo kakvo pravno poređenje.

– Treba naglasiti da Međunarodni sud pravde nije doneo odluku u vezi secesije Kosova, već samo savetodavno mišljenje o deklaraciji koju je usvojila kosovska skupština povodom proglašenja nezavisnosti – objašnjava Latinović, dodajući da mišljenje suda nije bilo o samoj secesiji, već o aktu deklaracije.
Napominje i da je mišljenje dato na osnovu zahteva iz Rezolucije Generalne skupštine UN, koja je jasno konstatovala da “jednostrana secesija ne može biti prihvatljiv način za rešavanje teritorijalnih pitanja”.
Latinović ocenjuje da je pozivanje na to mišljenje neosnovano jer je reč o konkretnom slučaju, koji ne može biti generalizovan, posebno jer se ne radi o presudnoj odluci suda.
– Pitanje je i zašto je ruski predsednik pomenuo samo Donjeck i Lugansk, a ne i Krim, Zaporožje… jer je od 2014. godine Rusija anektirala ukupno pet oblasti koje pripadaju Ukrajini – podseća Latinović.
To što Rusija potencijalno koristi kosovsko pitanje kao sredstvo trgovine, za nju nije iznenađenje.
– Da biste postigli dogovor, morate imati nešto čime trgujete. Možda je ovoga puta za Putina to – priznanje Kosova. Saznaćemo uskoro. Pozivanje na mišljenje suda moguće je da je deo te ponude. Međutim, teško je očekivati da će Evropa pristati na takav dogovor u trenutku kada čvrsto i politički i vojno stoji uz Ukrajinu – objašnjava.
Latinović ističe i da pet članica EU još uvek ne priznaje Kosovo, te da se njihovi stavovi nisu promenili. Posebno naglašava da bi bilo apsurdno da se o ovakvom scenariju razgovara u godini kada Evropa obeležava 50 godina od potpisivanja Helsinškog završnog akta, čiji je ključni princip “nepovredivost granica u Evropi”.
– A upravo je bivši SSSR bio inicijator sazivanja Konferencije o evropskoj bezbednosti i saradnji (KEBS), kako bi mu bile priznate granice na Odri i Nisi – zaključuje.
www.danas.rs/vesti/politika/javnost-nije-protiv-eu-vec-protiv-obmane-sagovornici-danasa-o-istrazivanju-prema-kom-je-vise-od-50-odsto-gradjana-srbije-protiv-ulaska-u-eu/
„Agresija i okupacija ne mogu biti osnova za nezavisnost“
Duško Lopandić, bivši diplomata, naglašava da izjava Vladimira Putina ima i politički i međunarodnopravni aspekt, te da ni u jednom segmentu ne ide u prilog Srbiji jer implicira da nezavisnost Kosova može biti presedan.

– Klasično međunarodno pravo priznaje pravo na samoopredeljenje uglavnom u kontekstu dekolonizacije, dok je otcepljenje dozvoljeno samo u izuzetnim slučajevima produžene represije i nasilja, i to uz referendum, saglasnost svih strana i podršku Saveta bezbednosti UN – objašnjava.
Dodaje da se ti uslovi retko ispune, a da su u praksi promene granica najčešće posledica ratova. Strana agresija i okupacija, kako kaže, ne mogu biti osnov za priznavanje nezavisnosti po međunarodnom pravu, iako se u realnosti često koristi upravo faktičko stanje nakon sukoba.
– Priznanje Kosova takođe je ostalo sporno jer je posledica agresije NATO na Srbiju, bez saglasnosti Saveta bezbednosti. Zato je neprihvaćeno za UN i deo međunarodne zajednice – zaključuje Lopandić.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.