Edi Rama za Danas: Videćemo tokom dana da li će Srbija potpisati punu deklaraciju na samitu EU i Zapadnog Balkana 1Foto: Beta/European Council

Edi Rama, premijer Albanije, rekao je za Danas da nije siguran da li će Srbija danas potpisati punu deklaraciju na samitu Evropske unije i Zapadnog Balkana u Tirani, koja podrazumeva, između ostalog i uvođenje sankcija Rusiji.

– Videćemo tokom dana šta će se dešavati, ali svakako ćemo razgovarati, rekao je Rama.

Upitan o usklađivanju sa stavovima EU kada je reč o sankcijama Rusiji, srpski predsednik Aleksandar Vučić rekao je da je Srbija nezavisna i suverena država, koja zna šta su joj obaveze na evropskom putu i već se uskladila sa nekim odlukama, ali mora se imati na umu njena drugačija pozicija kada su u pitanju njen teritorijalni integritet i suverenitet.

– Naš integritet je prekršen na najgori način 1999. i 2008, godine i o tome ćemo razgovarati, rekao je Vučić i na konstataciju da je „Srbija preblizu Rusiji“, ponovio da je Srbija suverena zemlja. Prema njegovim rečima, reći da je Srbija blizu Rusije i tako je kritikovati je Lajbicov dovoljan razlog za kritiku kada nemate ništa drugo reći.

– Verujem da je većina vas proteklih meseci pisala da će Srbija napasti nekoga na Balkanu, pod uticajem Rusije, a mi smo sve to demantovali i pokazali da nije istina. Istina je da je Srbija nezavsina država na evropskom putu i tako će biti, naveo je Vučić.

Predsednik Srbije je danas doputovao u Tiranu nakon zatezanja zbog odluke kosovskog premijera Aljbina Kurtija da u svoju vladu imenuje za ministra Nenada Rašića i radu Trajković za njegovu savetnicu. Tu odluku je obrazložio rekavši da je uvek bolje da ste za stolom, jer kada niste za stolom, onda ste obično na meniju.

Ipak, hteli to ili ne, ali na meniju je uvođenje sankcija Rusiji zbog agresije na Ukrajinu. Takav stav ponovio je i hrvatski premijer Andrej Plenković u obraćanju novinarima.

– Ako Srbija zaista ima ambicije i zaista je posvećena pridruživanju EU, onda je vreme da uskladi svoju poziciju i u delu spoljne politike, rekao je Plenković i poručio da „sada nije vreme da se sedi na dve stolice“.

Kako je izjavio Oliver Varhelji, evropski komesar za susedstvo i proširenje Evropske unije, državama Zapadnog Balkana se nudi članstvo u EU.

– To je razlog zašto se samit EU – Zapadni Balkan održava u Tirani, rekao je Varhelji.

Na samitu EU – Zapadni Balkan učestvuje 30 predsednika i premijera država članica EU i šest lidera Zapadnog Balkana, plus predsednica Kosova Vjosa Osmani, koja je u Tiranu doputovala na poziv predsednika Evropskog saveta Šarla Mišela. Takođe, samitu su prisustvovali i predsednik Francuske Emanuel Makron, ali i nemački kancelar Olaf Šolc, kao i italijanska premijerka Đorđa Meloni. Ona je rekla da zemlje EU imaju veliku odgovornost prema Zapadnom Balkanu, posebno od agresije Rusije na Ukrajinu, naglasivši da je veoma važno da se ojača procedura za pristup tih zemalja u EU.

Predsednik Francuske Emanuel Makron rekao je novinarima da je Samit EU – Zapadni Balkan „važan trenutak za Uniju“ i da će biti reči o konkretnim stvarima i „produbljavanju i intenziviranju političke agende“.

Učesnici samita EU – Zapadni Balkan u Tirani su uoči sastanka potpisali i deklaraciju o smanjenju tarifa rominga počev od 1.oktobra 2023. godine. Ceremoniji su prisustvovali lideri zapadnobalkanske šestorke – premijer Albanije Edi Rama, predsednik Srbije Aleksandar Vučić, predsednik Crne Gore Milo Đukanović, predsedavajuća Predsedništva Bosne i Hercegovine Željka Cvijanović, predsednica Kosova Vjosa Osmani i premijer Severne Makedonije Dimitar Kovačevski.

U dokumentima za samit EU – Zapadni Balkan u Tirani navodi se da je Evropska unija pripremila paket podrške u sektoru energetike za zemlje Zapadnog Balkana vredan milijardu evra. Od te sume, 500 miliona evra je za hitne potrebe, dok će ostatak novca biti raspoređen u vidu kratkoročnih i srednjoročnih mera. Od pomenutih 500 miliona evra za podršku domaćinstvima, malim i srednjim preduzećima, Srbija može da računa na 165 miliona evra, Severna Makedonija i Albanija na po 80 miliona evra, Kosovo 75 miliona evra, Bosna i Hercegovina 70 miliona evra a Crna Gora na 30 miliona evra.
Kada je reč o ostatku novca, 500 miliona evra za kratkoročne i srednjoročne programe i investicije, za Srbiju je planirano ulaganje u rekonstrukciju hidroelektrane Vlasina i vetropark Kostolac.

Bez susreta Vučića i Osmani
Predsednica Kosova Vjosa Osmani najavila je danas da će Kosovo podneti kandidaturu za članstvo u EU do kraja godine, ukazujući da samit EU – Zapadni Balkan nije mesto za pregovore Kosova i Srbije, odbacujući mogućnost susreta sa predsednikom Srbije Aleksandrom Vučićem.
“Ovo je sastanak EU i zemalja Zapadnog Balkana, ovo nije mesto za dijalog i pregovore Kosova i Srbije. To je odvojen proces, uz posredovanje EU, rekla je Osmani i naglasila da je to proces koji treba da ima u centru međusobno priznanje i očuvanje kosovskog integriteta i suvereniteta, kao i ustavnog poretka.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari