Non-pejper EK: Srbija ne može da zatvori nijedno poglavlje dok ne reši vladavinu prava 1Foto: BETAPHOTO/European Commission/Etienne Ansotte/MO

Apsolutni prioritet za dalji napredak Srbije u procesu pregovora za pristupanje Evropskoj uniji jeste ispunjenje obaveza iz Poglavlja 23 i 24 koja se tiču vladavine prava i nijedno poglavlje neće moći da bude zatvoreno dok Srbija ne postigne ovaj cilj, navodi se u nezvaničnom radnom dokumentu (non-pejperu) kojim Evropska komisija izveštava Savet EU o napretku naše zemlje u evrointegracijama.

Non-pejper, odnosno nezvanični radni dokument Evropske komisije (EK), u koji su novinari Danasa imali uvid, sačinjen je na osnovu izveštaja o napretku koji je Srbija dostavila subkomitetu EU za oblasti pravde, sloboda i bezbednosti, u martu 2022 godine. EK je, osim podataka poslatih iz Srbije, u svom izveštaju obuhvatila i nalaze država članica, eksperata EU i organizacija civilnog društva.

Prioritet ukupnog daljeg napretka u pristupnim pregovorima je ispunjenje standarda iz poglavlja 23 i 24. Kako je predviđeno revidiranom metodologijom, nijedno poglavlje ne može biti zatvoreno dok Srbija ne postigne ovaj cilj. U cilji informisanja i pripreme naredne međuvladine konferencije (IGC) sa Srbijom, ovaj non-pejper pruža pregled ukupnog stanja i identifikuje otvorene probleme za koje Srbija mora da ostvari napredak kako bi ispunila kriterijume za poglavlja 23 i 24″, navodi se u dokumentu. 

Evropska komisija u non-pejperu se posebno dotakla i nedavno održanih izbora na svim nivoima, posedećajući da je njima prethodio međustranački dijalog u kome je posredovao Evropski parlament. EK zaključuje da su izbori protekli u znatno boljoj atmosferi nego što je to bio slučaj u prethodnim izbornim ciklusima, ali da su i dalje primetno neravnopravni uslovi u korist vladajuće stranke. 

„U Srbiji su 3. aprila održani predsednički i vanredni parlamentarni izbori. Na njima je zabeleženo učešće svih političkih snaga, nakon međupartijskog dijaloga u kome je posredovao Evropski parlament, te su na izborima predstavljene raznovrsne političke opcije. Prema preliminarnim nalazima i zaključcima međunarodnih posmatrača iz Kancelarije OEBS-a za demokratske Institucije i ljudska prava (ODIHR), osnovne slobode su u velikoj meri poštovane tokom kampanje, međutim, niz nedostataka rezultirao je neravnopravnom izbornom utakmicom i favorizovanjem nosioca vlasti“, navodi se u non-pejperu. 

Predizborni period posebno je pomenut i u konktestu medijskih sloboda odnosno uticaja vlasti na veći broj medija u toku kampanje što je kritikovano u non-pejperu.

„U preliminarnim nalazima ODHIR-a vezanim za izbore održane 4. aprila, navodi se da, iako su mediji pružili prostor svim učesnicima izbora, većina javnih i privatnih medija sa nacionalnom frekvencijom favorizovali su aktuelnog predsednika i vladajuću koaliciju, ograničavajući time šanse da glasači donesu potpuno nezavisnu odluku“, ističe se u dokumentu.

U periodu koji je obuhvaćen izveštajem (prethodnih godinu dana), Evropska komisija notirala je određene napretke na planu vladavine prava koji su u Srbiji postignuti, među kojima se posebno ističu izmene Ustava u delu o pravosuđu, usvojene nakon referenduma iz januara ove godine, koje su važan, ali ne i dovoljan korak, kako je adresirano izveštajem, ka nezavisnosti pravosuđa.

Dalji rad i politička posvećenost su potrebni za produbljivanje reformi i otklanjanje nedostataka, posebno u ključnim oblastima pravosuđa, borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala, slobode medija i odnosa Srbije prema ratnim zločinima“.

Takođe se navodi da u mnogim od ovih oblasti postoje kašnjenja u ispunjenju akcionih planova.

U poglavlju 23, na koje je stavljen akcenat u ovom izveštaju, uspešno je završena ustavna reforma usvajanjem ustavnih amandmana u februaru 2022. godine, ali EK naglašava da su potrebne dodatne mere kako bi se obezbedio nepristrasan izbor sudija i tužilaca i njihova nezavisnost. 

„Rad na implementaciji zakona sada treba brzo da se nastavi kako bi se obezbedila nezavisnost sudstva. Ovaj zakon treba usvojiti u roku od jedne godine za pravosudne zakone i u roku od dve godine za usklađivanje sa svim drugim relevantnim zakonima. Dve stručne radne grupe (jedna za tužioce, jedna za sudove) osnovani su 15. aprila 2022. godine“, podseća se u izveštaju.

Bez obzira na ovaj pozitivan razvoj događaja, značajni izazovi i kašnjenja u implementaciju ostaju u pogledu nepristrasnosti, odgovornosti, efikasnosti i profesionalizma pravosuđa, pristupa pravdi i visokokvalitetne obuke kadra, navodi se u non-pejperu. 

„Sadašnji sistem regrutacije, premeštaja i unapređenja sudija i tužilaca još uvek treba da se revidira kako bi se osiguralo da su njihove karijere u potpunosti zasnovane na zaslugama. Preduzeti su brojni koraci za smanjenje prostor za politički uticaj na pravosuđe, međutim postoje brojni slučajevi u kojima se to dešava što nastavlja da bude problematično“.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari