Tražićemo status konstitutivnog naroda u Hrvatskoj

 On dodaje da nedavno usvojena Nacionalna strategija o saradnji Srbije sa dijasporom i Srbima u regionu predstavlja zaokruživanje institucionalnog okvira za dugoročnu politiku prema Srbima u rasejanju, koja neće zavisiti od sastava izvršne vlasti i pojedinih interesa političkih stranaka.

Kakav je trenutno položaj Srba u regionu?

– Problemi su različiti. U Albaniji je, na primer srpski narod tek 2006. godine dobio status nacionalne manjine koji je, nažalost, samo deklarativan. Srbi tamo nisu zastupljeni u parlamentu, niti imaju svoju partiju. U Mađarskoj je situacija povoljnija, jer je Mađarska 1993. godine Srbima priznala status nacionalne manjine, ali je Zakon o pravima manjina, usvojen iste godine, pod stalnom tendencijom promena. Srpska manjina ni u toj zemlji nema svoje predstavnike u parlamentu.

Da li je nešto bolja situacija sa Srbima u bivšim jugoslovenskim republikama?

– U Sloveniji situacija nije sjajna i pored toga što su Srbi, posle Slovenaca, najbrojnija etnička zajednica. Nemamo priznat status nacionalne manjine, niti svoju organizovanu političku partiju, nismo predstavljeni u Parlamentu, kao ni u lokalnim vlastima, za razliku od malobrojnijih Mađara i Italijana. Što se tiče malog broja povratnika u federaciju BiH, u sredinama sa većinskim bošnjačkim stanovništvom, jasno je da je reč uglavnom o starijim osobama, koje imaju probleme sa stanovništvom koje su tamo zatekli i sa lokalnim vlastima, koje sprovode neformalnu opstrukciju.

Ciljevi strategije su ponovno uspostavljanje statusa konstitutivnog naroda za Srbe u Hrvatskoj i Crnoj Gori. Da li je to ostvarivo?

– Nakon ukidanja tog statusa 1990. godine Srbi u Hrvatskoj su najbrojnija manjina u ovoj zemlji i pored činjenice da je njihov broj sada tek oko 200.000. Upravo zbog toga, naš legitiman zahtev jeste da tražimo status konstitutivnog naroda u ovoj zemlji. Međutim, realno gledano, dug je put do ostvarenja tog cilja. Kada je reč o Crnoj Gori, gde Srbi čine 32 odsto stanovništva i da smo vekovima bili najbliži saveznici i partneri, uveren sam da će tako biti i u budućnosti, bez obzira ne trenutne dnevnopolitičke okolnosti.

Koliko su Srbi iz rasejanja spremni da pomognu matici u popravljanju imidža?

– Svi naši uspešni menadžeri, biznismeni, naučnici, istraživači, sportisti, umetnici, širom sveta doprinose ovom cilju. Naš zadatak jeste da objedinimo sve ove snage.

Kuprešak: Neophodan reciprocitet

Novi Sad – Ambasador Hrvatske u Srbiji Željko Kuprešak izjavio je juče da dolazi vreme kada bi, ako su u pitanju prava nacionalnih manjina, trebalo razgovarati o ispunjavanju reciprociteta između dve zemlje. Kuprešak je u Skupštini Vojvodine rekao da želi da Hrvati u Srbiji u budućem periodu dobiju neka od prava koja uživaju Srbi u Hrvatskoj. On je naveo da misli, pre svega, na garantovana mesta za Hrvate u Skupštini Srbije, kao što postoje garantovana mesta za Srbe u Saboru Hrvatske i na činjenicu da Srbi imaju potpredsedničko mesto u Vladi Hrvatske. Kuprešak je dodao i da „hrvatska država u znatno većoj meri pomaže obrazovanje na srpskom jeziku nego što Srbija pomaže obrazovanje na hrvatskom jeziku“. Beta

U inostranstvu više od 5.000 doktora nauka

Koliko dijaspora može da pomogne razvoju Srbije?

Najveći potencijal vidim u mogućnosti ulaganja uspešnih privrednika iz dijaspore u Srbiju, a država je tu odgovorna da stvori povoljan ambijent za ulaganje. Bitno je reći i da imamo više od 5.000 doktora nauka, uglavnom u visoko razvijenim državama, od kojih mnogi rade u prestižnim naučnim institucijama i na razvoju novih tehnologija. Iskustva drugih zemalja kao što je Irska ili Izrael, pokazala su da tako brojna, obrazovana i uticajna dijaspora može snažno da doprinese ekonomskom razvoju.