
Uprkos tome, što jedina nadležna institucija za raspisivanje parlamentarnih izbora, predsednik Srbije Aleksandar Vučić, tvrdi da će izbora biti u narednih godinu i po dana i to kada nadležne institucije donesu odluku o tome, čini se da se izborna kampanja u Srbiji uveliko zahuktava. Sam Vučić i njegove pristalice poslednjih meseci intenzivno uzduž i popreko obilaze Srbiju, ali ovog puta nisu usamljeni u kampanji. Novina je da su sada i studenti ušli u predizbornu kampanju, takođe obilazeći zemlju i to pod sloganom “Student u svakom selu”.
Za razliku odd vlasti i studentata, opozicione stranke su, čini se, još u hibernaciji.
Da je kampanja u punom zamahu govori i podatak da su samo za subotu najavljna tri protesta i jedan miting, odnosno sabor. U Nišu će biti održana centralna manifestacija trodnevnog sabora koji organizuje vlast, pod nazivom „Svenarodni sabor“, a istovremeno će u Subotici, Novom Sadu i Nišu biti održani protesti na koje pozivaju studenti u blokadi.
Od 5. maja, kada su studenti najavili da zahtevaju vanredne parlamentarne izbore, do danas polako se stiče utisak da su studenti krenuli u intenzivnu političku kampanju. U njihovom planu je da se održi šest skupova uzduž i popreko Srbije, a destinacije su, pored Subotice, Čačak i to 20. maja, Zaječar – 24. maja, Šabac – 31. maja, Požarevac – 1. juna, kao i Lazarevac – 6. juna.

*Aleksić : Nismo u izbornoj kampanji, samo obilazimo Srbiju
Za razliku od naprednjaka i studenata, opozicione političke stranke i dalje su u nekoj vrsti iščekivanja. I dalje učestvuju i podržavaju studentske proteste, ali bez sopstvenih konkretnih akcija.
Izuzetak je Narodni pokret Srbije koji je započeo veliku terensku kampanju iz Rasinskog okruga, a predsednik te stranke Miroslav Aleksić i narodni poslanici razgovaraće sa građanima u Ćićevcu, Varvarinu, Brusu, Aleksandrovcu i Kruševcu.
On, međutim, negira da je to i početak izborne kampanje.
„Ako pod kampanjom podrazumevate obilazak Srbije i razgovor sa ljudima, onda smo mi stalno u kampanji… Trenutno smo u Rasinskom okrugu, gde ću zajedno sa narodnim poslanicima NPS obići više gazdinstava i naše lokalne odbore, a tribinu na koju mogu da dođu svi građani imamo u Kruševcu. Sutra smo u Raškom okrugu. Mislim da je važno da razgovaramo sa narodom i da čujemo njihove probleme, jer samo zajedno možemo da pokrenemo promene“, kaže za Danas Aleksić.
On međutim smatra da ne treba Vučiću verovati da će izbore raspisati za godinu i po dana.
„Ne treba se uzdati previše u ono što on priča, to smo više puta do sada videli. Ne vidim nijedan razlog zašto bi čekao godinu i po dana sa raspisivanjem izbora, ako je već toliko puta nudio izbore. Postali smo taoci Vučićevog kukavičluka“, napominje lider NPS.

*Teško je danas biti opozicija u Srbiji
Sagovornici Danasa primećuju da je danas teško biti opozicija u Srbiji, jer šta god ona uradila nailazi na kritiku baš opozicionih glasača.
„Što se opozicije tiče, ona se nalazi u nezgodnoj situaciji. Više zbog uspeha dugogodišnje režimske propagande koja ih je dezavuisala, kao što je dezavuisala uopšte stranačko organizovanje, a dobrim delom zbog subjektivnih razloga, ona što god učini naiđe na neko protivljenje javnosti. Ako uzme, napadnu je, ako ne uzme, opet. Teško je biti opozicija u Srbiji i ponekad mi je žao onih iskrenih opozicionih aktivista, koji mnogo sta rizikuju u borbi protiv režima, a istovremeno nailaze na skoro isključivo negativne komentare opiziciono nastrojenih građana“, kaže za Danas novinar Nedim Sejdinović.
On ocenjuje da je pred nama velika restrukturacija političke scene i u njoj će neke stranke prestati da postoje, ili će biti potpuno marginalizovane.

Bojan Pajtić, univerziteteski profesor dodaje da je, ipak, krajnje vreme da se opozicione stranke opredele da li će podržati studentsku listu, ili uzeti učešće na izborima.
Ako donesu ovu drugu odluku, ističe Pajtić, preporučujem da svi koji su krenuli tim putem izađu u koaliciji, jer se ne sme rasuti nijedan glas, a gro opozicono orijentisanih glasača će podržati istu listu koju i studenti.
*Angažman studenata je najbolja izborna kampanja
Odluka studenata, prema rečima Sejdinovića, da zahtevaju vanredne izbore je dobra, jer je unela novu dinamiku u politički život i razorila propagandu naprednjaka da neko želi da vlast osvoji na ulici.
„Lopta je prebačena u dvorište vlasti, koja sada mora da objasni građanima zašto ne prihvata zahtev kada se hvali da je većina građana podržava“, ističe Sejdinović.
On napominje da su studenti u kampanji po difoltu, od početka protesta, mada toga nisu donedavno bili svesni. Njihov angažman je najbolja izborna kampanja ikada viđena na ovim prostorima. Iako, kako rekoh, to studentima nije bila namera.
„Sto se tiče vlasti, ona je neprestano u izbornoj kampanji već 13 godina. SNS je mašina koja dobija izbore koristeći sve postojeće prevarne radnje i svakodnevnu primitivni propagandu, kojom puca iz hiljadu topova pod parolom – raspameti. Studenti su tu mašineriju potpuno ogolili i učinili je dobrim delom neupotrebljivom. Otud i vlast kalkuliše, jer dobro zna da joj ni najveća krađa ikada ne garantuje uspeh. A istovremeno bi joj izbori dobro došli da povrati pogaženi kredibilitet“, smatra novinar Sejdinović.

*Svi Vučićevi potezi sračunati su na kontrolu političke štete i ublažavanje pada rejtinga
Praktično, svi Vučićevi potezi nakon tragedije sa nadstrešnicom u Novom Sadu, kako kaže, Đorđe Vukadinović urednik Nove političke, bili su sračunati na kontrolu političke štete i ublažavanje pada rejtinga.
„A nakon 15. marta, čim je video da nema ništa od „revolucije“ (sa ili bez navodnika) Vučić je sve napore usmerio na pripremu za izbore, što podrazumeva ohrabrivanje svog biračkog tela i stranačkog aparata, s jedne strane, kao i intenzivnu prljavu kampanju protiv glavnih političkih protivnika – a to su, u ovom slučaju, prvenstveno studenti, uz već standardnu metu u vidu stranaka opozicije“, ocenjuje Vukadinović.
Dodaje da na žalost, na ovoj drugoj strani ta svest o neminovnosti izbornog raspleta je iz različitih razloga sporije sazrevala, tako da se već može govoriti o većem, ili manjem zakašnjenju.

*Kada god izbori dođu biće finale dve kampanje
Dragan Popović, direktor Centra za praktičnu politiku podeseća, u razgovoru za Danas da izborna kampanja nikada nije prestala od trenutka kada je Aleksandar Vučić preuzeo vlast 2012. godine.
„Sve njegove odluke motivisane su isključivo rejtingom i vođene su ispitivanjima javnog mnjenja. Metode populizma, koje se obično primenjuju u predizbornim kampanjama, doveo je do savršenstva, od reklamne izgradnje puteva do navodne borbe protiv korupcije i povremenim hapšenjima“, kaže Popović.
Prema njegovim rečima ono što se u poslednjih šest meseci promenilo je da je i druga strana, ovoga puta predvođena studentima, ali sastavljena od velikog broja društvenih aktera, takođe u konstantnoj kampanji.
„Kada izbori dođu, a svakako će morati u nekom trenutku da budu raspisani, biće to samo finale ove dve kampanje“, poručuje Popović, dok Aleksandar Ivković, istraživač Centra za savremene politike, podseća da u ovom trenutku nedostaju neki elementi od kojih će ključno zavisiti sama izborna kampanja kada se raspišu izbori.

* Nedostaje jasna slika ko će i u kom formatu biti kandidati vlasti, studenata i opozicije
„Nedostaje pre svega, jasna slika ko će i u kom formatu biti kandidati i sa strane vlasti i sa strane studenata i opozicije. Aktivnosti koje trenutno vidimo služe da se podigne i sačuva podrška pristalica jedne i druge strane, što je sastavni deo kampanje. U pitanju su, pre svega, dalji studentski skupovi sa jedne, i skupovi vlasti sa druge strane, kao i komunikacija na društvenim mrežama. Mislim da ćemo biti u manje ili više „predizbornoj“ atomsferi dokle god se izbori ne raspišu, kad god to bilo“, ističe Ivković.
I on primećuje da sve što je vlast radila od početka protesta, bilo je usmereno na spasavanje svog rejtinga.
„Imali smo kampanje borbe protiv korupcije, predsednikove obilaske Srbije, sad imamo promociju Pokreta za narod i državu, što je verovatno bilo planirano i nevezano za proteste, ali sada mora da se odvija u tom okruženju. Tako da je vlast, standardno, uvek u kampanji, a sada mi se čini da će morati da to radi još intenzivinije, jer su, zbog spleta više okolnosti, u većem riziku nego ranije da im se jedan deo glasača pasivizira, ili krene da razmišlja o nekoj drugoj opciji“, zaključuje istraživač Centra za savremene politike.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.