Brašov: Od drakule do Staljina 1Foto: Iz lične arhive

Poslednji dan oktobra ili Noć veštica mnogi rado proslavljaju na tradicionalnom maskenbalu inspirisanom jednim od najslavnijih likova iz priča strave i užasa – vampirom Drakulom.

Ovaj maskenbal održava se u zamku Bran u malom istoimenom selu, a u neposrednoj blizini prestonice Transilvanije, Brašova.

Iako je marketinški vešto iskoristio priču o najpopularnijem vampiru, Brašov je mnogo više od „Drakulinog grada“. Smešten je u samom središtu današnje Rumunije, u Transilvanijskim Alpima, sa oko 250.000 stanovnika a poreklo njegovog današnjeg naziva nije sasvim jasno. Nemački naziv Kronstadt znači „Krunski grad“, što se ogleda i na grbu grada, kao i u srednjovekovnom latinskom nazivu Corona. Reč Brašov možda potiče od reči „barasu“ iz pečenjeskog jezika – Pečenjezi ili Pečenezi bili su polunomadski narod Centralne Azije, asimiliran tokom srednjeg veka, a njihov jezik pripadao je grupi turskih jezika.

Zanimljivo je takođe da nastavak ov verovatno potiče iz slovenskih jezika. Mnogi smatraju da je ime grada poteklo od tvrđave Brašovia na planini Tampa južno od Brašova. U svakom slučaju, prvo spominjanje ovog naziva zabeleženo je u dokumentu iz 1252.g. kao -Terra Saxonum de Barasu  (Saksonska zemlja Barasu). Zanimljivo je i da je od 1950. do 1960. tokom komunističkog razdoblja, ovaj grad nazivan Orasul Stalin – Staljinov grad, ili Staljingrad.

Transilvanijski Saksonci su u Brašovu podigli kuće i crkve u nemačkom stilu, koji je u arhitekturi starog jezgra grada očigledan i danas. Nemci su dugo činili veliki deo gradskog stanovništva. Najpoznatija građevina u Brašovu Biserica Negra – Crna crkva, najveća gotska crkva između Carigrada i Beča, i danas služi liturgiji nemačkih luterana kojih još uvek ima u Brašovu. Izgrađena je između 1383. i 1480. godine, a današnje ime je dobila posle požara iz 1689. u kojem je nagorela i dobila današnju, crnu boju. Ulazak u ovu crkvu se naplaćuje.

Besplatno, međutim, možete ući u još jednu prelepu gradsku crkvu koja se nalazi nešto dalje od centra, a to je Crkva Svetog Nikole iz četrnaestog veka. Iako je Crna crkva najpoznatija crkva u Brašovu, mnogi smatraju da je Crkva Svetog Nikole lepša. Kad je reč o crkvama u Brašovu, kojih naravno ima mnogo, treba svakako spomenuti da u ovom gradu postoje i dve sinagoge, obe izgrađene na početku dvadesetog veka.

Centar Brašova divno je očuvan, sa prelepim trgom Piata Sfatului, na kojem se nalazi i Gradska većnica i toranj sa satom koji je u srednjem veku služio i kao osmatračnica. Prema legendi o čarobnom frulašu, deca koja su krenula za frulašem završila su upravo na ovom trgu.

Pored ovog trga, u gradu svakako treba obići i poznatu ulicu Strada Sforii, za koju kažu da je najuža u Evropi, zatim Katarininu kapiju, izgrađenu sredinom šesnaestog veka koja je služila u odbrambene svrhe, stare gradske zidine, Tkački bastion, brojne muzeje i spomenike kojih je zaista mnogo, a prilikom obilaska Brašova svakako ne treba zanemariti ni mnoštvo restorana sa specijalitetima izvanredne rumunske kuhinje i dobrom ponudom vina.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari