„Crna smrt“ harala Evopom i u kameno doba (2. deo) 1Foto: Flickr

Otprilike u isto vreme, ogromna naselja od 10.000-20.000 stanovnika postala su uobičajena širom Evrope, što je dovelo do specijalizacije poslova, razvoja nove tehnologije i verovatno trgovine. Ali ova naselja bila su i te kako plodno tle i za kugu.

„Meganaselja poput ovih bila su najveća naselja u Evropi u to vreme, deset puta veća nego bilo koja druga. U njima su zajedno bili smešteni ljudi, životinje i uskladištena hrana, što znači da su, najverovatnije, vladali veoma loši sanitarni uslovi. To je knjiški primer onoga što vam je potrebno za evoluciju novih patogena“, navodi Rasmusen.
„Mislimo da se naši podaci uklapaju. Ako je kuga evoluirala u meganaseljima, ona su bila napuštena i uništena kada su ljudi počeli da umiru. Upravo ovo uočeno je u pomenutim naseljima nakon 5500 godina. Kuga bi takođe počela da migrira duž svih trgovačkih puteva zahvaljujući transportu na točkovima, koji se ubrzano širio Evropom u tom periodu“, kaže on.

„Crna smrt“ harala Evopom i u kameno doba (2. deo) 2

Najzad, sugeriše Rasmusen, kuga bi dospela putem ovih trgovačkih interakcija do malog naselja u današnjoj Švedskoj, gde je žena, koju je njegov tim proučavao, živela. Rasmusen tvrdi da DNK ove žene takođe obezbeđuje dalje dokaze za ovu teoriju – ona nije genetički povezana sa ljudima koji su došli u Evropu iz evroazijskih stepa, što podupire ideju da je ovaj soj kuge stigao pre nego što su se dogodile ove masovne migracije. Dosadašnja arheološka otkrića takođe idu u prilog ovoj hipotezi, budući da još nisu pronađeni bilo kakvi tragovi osvajača u vreme kada je ova žena umrla.
Naravno, postoje neka ograničenja o tome šta podaci iz ove studije mogu da nam kažu. Treba ipak naglasiti da istraživači još nisu pronašli kugu kod osoba iz pomenutih ogromnih naselja, gde smatraju da je verovatno evoluirala. „Zaista nismo pronašli ključni dokaz, ali to je delimično i zato što još nismo ni počeli da ga tražimo. A stvarno bismo želeli to da uradimo, jer ukoliko budemo mogli da pronađemo kugu u ovim naseljima, to bi snažno podržalo ovu teoriju“, kaže ovaj danski naučnik.

Uprkos svemu, Rasmusen veruje da je ova studija korak napred ka razumevanju kako kuga, ali i drugi patogeni, postaju smrtonosni. „Obično mislimo da su ovi superpatogeni oduvek bili tu, ali to nije slučaj“, navodi on i dodaje: „Kuga je evoluirala od jednog organizma koji je bio relativno bezopasan. U skorije vreme, isto se dogodilo sa malim boginjama, malarijom, ebolom i zika virusom. Ovaj proces veoma je dinamičan – a i dalje se dešava. Mislim da je zaista interesantno da pokušamo da razumemo način na koji se nešto bezopasno razvija u nešto ekstremno zarazno.“

U saradnji sa Centrom za promociju nauke, „Danas“ predstavlja izabrane priče sa naučnopopularnog portala elementarium.cpn.rs

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari