Beograđanka preživela masakr sa decom na rumunskoj granici nakon što je izbegla iz Rusije: Šta krije šuma smrti kraj Dnjestra 1Foto: Radenko Topalović

Pre 100 godina na današnji dan list Vreme pisao je o uglednoj Beograđanki koja je preživela masakr sa decom na rumunskoj granici od krijumčara.

Strahovita tragedija, kako piše list, dogodila jedne julske noći, između utorka i srede, u šumama Basarabije kraj Dnjestra. Žena, iz poznate beogradske porodice, izbegla je sa dva sina (dve i pet godina) iz Rusije i pukim čudom su uspeli da se spasu, nakon što su ih krijumčari napali.

Dva meseca pre tragedije, Beograđanka je sa decom izbegla iz jedne varoši u Rusiju i došla u malo selo kod Dnjestra.

„Skrivajući se tu od boljševičkih vlasti, uspela je zajedno sa još jednim uglednim Rusom, nekadašnjim direktorom jedne železničke direkcije i velikoposednikom da stupi u pogodbu sa nekim krijumčarima, koji su za dobre sume novca u zlatu prebacivali izbeglice iz Rusije preko Dnjestra u Rumuniju“, piše Vreme. Taj Rus imao je kod sebe veću količinu zlata i brilijantina, iako je išao u podrpanom odelu.

Beograđanka preživela masakr sa decom na rumunskoj granici nakon što je izbegla iz Rusije: Šta krije šuma smrti kraj Dnjestra 2
Foto: digitalna.nb.rs

Jedne noći, kako piše Vreme, krijumčari su pod izgovorom da ih prebace preko granice, njih četvoro odvezli u jednu kuću u šumi, gde se već naredne noći dogodio pokolj izbeglica.

Prema piranju Vremena, krijumčari su ubili Rusa, a Beograđanki kundakom razbili glavu i bajonetom isekli lice, starijem sinu su takođe „kundakom razmiskali lobanju“, a mlađem su glavu razbili u drvo, a potom ga gurnuli u provaliju. Žrtve su nakon toga opljačkali. Rus je odmah preminuo, a majka i dvoje dece osvestili su se tek dva dana posle.

Najpre se osvestio stariji sin, koji je majku, svu u krvi i bez svesti pokušao da dozove, ali ona nije davala znake života, navodi Vreme i dodaje da je mališan onda čuo plač mlađeg brata na ivici provalije, koga je „nekom srećom spasila haljinica u kojoj je bio, jer se zakačila u žbun“.

„Teret je bio i suviše veliki za malog ranjenika, ali je ljubav prema bratu u smrtnoj opasnosti bila jača i posle dugog naprezanja uspeo je da ga dovuče do sebe“, opisuje Vreme.

Petogodišnje dete ponovo je počelo da doziva majku: „mama, mama, meni je zima, mene je strah“, dok je mlađi samo plakao. Jedva probuđena žena osećala je samo bol u glavi, ali je strašan izgled njene dece vratio u stvarnost.

„Šuma, kroz koju su se tako četvoronoške sa poslednjom snagom vukli, bila je mesto mnogobrojnih zločina. Svi begunci iz Rusije, koje su krijumčari preko Dnjepra prebacivali, tu su ubijali i pljačkali, i nijedan koji je u tu šumu zašao nije izašao. Na svakom koraku su se belile ljudske kosti, ili su leđale u groznom smradu oš neraspadnuti leševi. I dno provalije je isto tako skrivalo kosti bezbrojnih žrtava“, navodi Vreme u tekstiu pod nazivom „Šuma smrti kraj Dnjestra“.

List naglašava da je šuma već nekoliko godina unazad služila kako „klanica nesrećinh izbeglica iz Rusije“, koju rumunske vlasti nisu uspele otkriti.

Izmučenu majku i decu, koji su uspeli da se izvuku iz šume, na seoskom putu našli su rumunski seljaci. Najpre su ih odneli do sela, a zatim u najbližu bolnicu.

„Više od mesec dana ležali su onako unakaženi u bolnici, između života i smrti. Povrede na glavi su bile tako strašne da su joj morali svu kosu skinuti. Čim je došla k sebi gospođa je o ovome obavestila rumunske vlasti, koje su ubrzo pohvatale čitavu krijumčarsku bandu i ovi užasni zločinci svi su predati sudu”, navodi list.

Posle izvesnog vremena, majka i deca prešli su u Beograd kod porodice, nakon intervencije srpske vlade, budući da rumunske vlasti nisu dozvoljavale da odu do prvog ozdravljenja.

List Danas svakoga dana prelistava glavne vesti na današnji dan pre 100 godina, tačnije 1922. godine. Predmet analize je dnevni list Vreme, koji danas ne postoji. Ideja jeste da se čitaoci vrate u prošlost, da sa vremenske distance vide kako su izgledale vesti, ali i kako su novinari, pa i sami sugrađani, razmišljali u Srbiji u periodu između dva rata. Pored političkih vesti, objavljivaćemo i društvene, ekonomske, ali i vesti iz domena zabave i sporta.

Projekat je realizovan u saradnji i uz materijal iz digitalne arhive Narodne biblioteke Srbije i Univerzitetske biblioteke „Svetozar Marković“.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari