Prva misao pri pomenu imena pacifičkog, ili tačnije melanezijskog ostrvlja Nova Kaledonija je egzotika, čije su prostore Francuzi odavno proglasili svojom prekookeanskom teritorijom. Danas njime upravlja visoki komesar čije je sedište u glavnom gradu Numeji. Međutim, i pored generacija i generacija rođenih i stasalih na ovom tlu, ostrva su, vele naučnici, izrazito svoja i drukčija od drugih melanezijskih područja. Možda zbog velikog koralnog grebena koji okružuje do 15 kilometara obale, po dužini drugog na globusu (posle australijskog Velikog grebena). Ili zbog grupe severozapadnih ostrvaca ukupne površine od 710 kvadratnih kilometara. Ili zbog nečeg trećeg, ko zna…
A poreklo imena ostrvlja?
Glavno ostrvo sastavljeno od planinskog lanca koji se prostire duž cele obale podseća na Škotsku, a ona se nekad zvala Kaledonija. I, zato je Robert Kuk, veliki ljubitelj Škotske, istraživač i otkrivalac mnogih drugih pacifičkih ostrva, svoje novo otkriće nazvao imenom Nova Kaledonija.
Zanimljivo je da osim obalskog planinskog grebena u unutrašnjosti zemlje ima mnogo visokih platoa i grebena, ali i kratkih reka koje ih navodnjavaju, a istovremeno snabdevaju vodom i raznim u njoj sadržanim mineralima prostrane doline. Brda se sastoje uglavnom od kristalnog kamena. Upadljivo je i veliko rudno bogatstvo.
– Mi jeste da smo, po shvatanjima civilizovanog dela čovečanstva, kraj sveta, ali ono što imamo, što su nam priroda ili Bog dali, nikako ne predstavlja kraj zemljinog bogatstva – kaže turizmolog Pjer Dasen. – Iskopavanja pretvorena u čitave regije ravnomerno su raspoređena po ostrvu. U najvećoj meri nailazi se na izdašne rezerve nikla, hroma i gvožđa, ali ne manjkaju ni mangan, kobalt, kao ni drugi dragoceni teški i plemeniti metali.
Šta se radi s tim velikim rudnim bogatstvom, pomaže li ono životnom standardu Novokaledonaca?
– Naša ekonomija zasniva se na rudi i u rudarstvu je najviše zaposlenih – obaveštava nas Pjer. – Jedan deo tog zemnog bogatstva prerađuje se u mnogobrojnim pogonima u Numeji, našem glavnom gradu, dok druge, manje industrije snabdevaju lokalno tržište. Ali osim rudarstva, značajno je i šumarstvo: vidite i sami ovu lepotu od beskrajnih, raznolikim drvećem obogaćenu prirodu, pa kako je ne iskoristiti! Uz to, mi ne zanemarujemo ni poljoprivredu, s naglaskom na proizvodnji kafe i kopre, a i na tovu goveda.
Mnogo, zaista mnogo za malu zemlju kakva je Nova Kaledonija (oko 156.000 žitelja), od kojih većina živi u prestonici i njenoj okolini. A spominjanje novokaledonskih stanovnika zahteva da iznesemo još jedan značajan podatak: nekada je ostrvo bilo nastanjeno uglavnom lokalnim plemenima, dok ih je danas manje od jedne polovine ukupnih žitelja. Međutim, ne ide taj manji procenat (42 odsto) u korist belaca kojih je još manje (38 odsto), jer ostatak naroda čine ljudi iz drugih pacifičkih ostrva (privučenih bogatstvom Kaledonije), a još više doseljenika iz azijskih prostora. Svima njima jedino je zajednički jezik: francuski.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.


