
Upravo prema tom atlasu hrane, čija je osnovna ideja promocija i ponuda domaće hrane, priganice su uvrštene u sam vrh predstavljenih jela iz Crne Gore.
Na priganice bi mogli da gledamo kao na pra pra baku kolača po jednostavnosti, pošto s prave odavnina.
Pored Crne Gore priganice se prave i u Hercegovini, a nisu nepoznate ni kod nas, ali pod nazivom uštipci.
Šta su priganice? Jednostavno, prženo testo i spadaju u sam vrh crnogorskih jela na koje su veoma ponosni.
Tople priganice poslužiti posute prah šećerom, uz med, džem, ali su isto tako divne uz sir, kajmak, pršut, ajvar. Uostalom kako vi želite.
Šta nam je sve potrebno:
- 400g brašna
- 300ml mlake vode
- 1 kockica svežeg kvasca
- kašičica šećera
- kašičica soli
- ulje za prženje
- pola čašice rakije

Način pripreme:
Kvasac izmrviti i rastopiti u mlakoj vodi uz dodatak šećera. Ostaviti da odstoji 15 minuta.
U brašno dodati so i nadošli kvasac. Testo mešati kašikom te dodati rakiju. Ako se pitate zašto rakija, negde smo pročitali da rakija pomaže testu da ne upije previše ulja, prilikom prženja.
Ostaviti testo pola sata da naraste, prekriveno čistom krpom. Testo treba da bude gušće. Pre prženja kašikom testo promešati nekoliko puta.
Kašiku kojom vadite priganice, svaki put iznova umočiti u vodu.
Priganice pržiti u dubokom ulju nekoliko minuta sa svih strana.
Obavezno ih vaditi na ubrus za upijanje viška masnoće.
Uživajte!
U potrazi za autentičnim srpskim receptom
Pošto je došlo vreme da u okviru rubrike Okusi svet objavimo srpski recept, verujte da nam je bilo veoma teško da isti pronađemo, s obzirom da većina jela na koje smo veoma ponosni dolaze iz drugih kuhinja.
Tim povodom želeli smo da pozovemo čitaoce da nam se pridruže u potrazi za autentičnim srpskim receptima. Naša mala sugestija bi se odnosila na recepte sa suvim šljivama, malinama, projinim brašnom, koprivama, sušenom i dimljenom ribom, kolačima sa mašću, dunjama, bundevama i slično. Svoje predloge i recepte poslati na mail: lacarak@danas.rs.
U nekom od narednih izdanja obavestićemo vas o pristiglim predlozima. Top 5 recepata koje mi odaberemo će dobiti poklon iznenađenja. Unapred zahvaljujemo na saradnji.
Podržite nas članstvom u Klubu čitalaca Danasa
U vreme opšte tabloidizacije, senzacionalizma i komercijalizacije medija, duže od dve decenije istrajavamo na principima profesionalnog i etičkog novinarstva. Bili smo zabranjivani i prozivani, nijedna vlast nije bila blagonaklona prema kritici, ali nas ništa nije sprečilo da vas svakodnevno objektivno informišemo. Zato želimo da se oslonimo na vas.
Članstvom u Klubu čitalaca Danasa za 799 dinara mesečno pomažete nam da ostanemo samostalni i dosledni novinarstvu u kakvo verujemo, a vi na mejl svako veče dobijate PDF sutrašnjeg broja Danas.
Nikako ovo uraditi „Kašiku kojom vadite priganice, svaki put iznova umočiti u vodu.“ !! Vrelo ulje prska ako dospe i kap vode sa kašike u njega !!
Tacno. Kasiku treba umociti u ulje u kojem se przi. Inace radi se o najobicnijim ustipcima.
To su ustipci. Staro nemacko jelo.
Stippen = umakati / umakati kasiju u testo i peci.
Doneli su Nemci u Vojvodinu, kao i mnogo drugih jela.
Pojma ti nemaš! To je staro hercegovačko jelokoje su oni preneli u crnu goru koja je stara hercegovina a crnogorci su u vreme julija cezara preneli u nemačku odakle se dalje rasirilo. Poznato je da je u hercegovini i kasnije crnoj gori bilo psenice u izobilju pa nisu znali sta da rade sa njom dok ovo nisu smislili!
Gospodo Lacarak,
Ovo su ustipci i u Srbiji se tako zovu a ponegde i …
Pre objavljivanja kopiranog teksta pazljivo procitati da ne biste naveli pocetnika u kuvanju da uradi tu glupost i umoci kasiku u vodi a zatim u vrelo ulje i ispece se.
Ustipci, kakve prigan…. nikada ranije nisam no cula tu rec
Uštipci
Da, u pravu je gospođa, može se kašika umočiti u vodu, jer nakon vode ide u testo, tako da kašika neće biti mokra, ali može naravno i u ulje.
Ovo nisu prave crnogorske priganice, recept je netačan
Vi ne znate šta su priganice! Ovi što prikazujete su UŠTIPCI! Priganice se prave bez kvasca!
Moji su poreklom sa Manjace RS. Secam se kada sam kao mali pitao Moj Baku (rodj 1907od koga je naucila praviti tako lepe kolacice
u Crnoj Gori se kaze priganice. u Srbiji ustipci. U redu. Tacka.
Przim ih godinama bas ovako. Kasikom se ne zahvata voda, nego se kasika umoci u vodu i kasika ide prvo u testo, a ne u vrelo ulje. Savet iz teksta je na mestu.
Anegdota (istinita, znam ljude) od pre desetak godina: Sede otac i sin, piju rakiju, danima ništa ne rade. Otac će:- ‘ajde, sine, idemo da radimo. Nećemo imsti ni za ‘ leba. A sin mu kaže:- Ma šta nas briga. Će jedemo uštipce!
Jooooj… uštipci… „kolači“ mog detinjstva…
A stavih pod navodnicima jer su služeni i kao kolači, ono, kad se pospe šećerom u prahu a vala se slućilo i za doručak, bez šećera u prahu no kajmak ili rendani sir uz njih…
A što se tiče „tradicionalnih“ jela odnosno neke nacionalne kuhinje, hajde batalite to, to stvarno i iskreno ne postoji, sve je u krajnjoj liniji neki miks sklopljen sa raznih strana…
Kada su pasulj, ili kukuruz, ili krompir, ili paradajiz ili kakao došli na ove prostore?
Kada kažem „ove“, mislim na naše ili generalno evropske a osnova su mnogih „tradicionalnih“ ili „nacionalnih“ jela i može se samo govoriti o jelima specifičnim za neki odredjeni kraj zbog nekih specifičnih okolnosti, da li zbog klimatskih ili/i geografskih razloga.
A konkretno, „priganice/uštipci“ se poreklom ne mogu vezivati za Hercegovinu ili Crnu Goru, niti za Srbiju jer jednostavno se nisu tamo pravili do pre nešto više od 120-130 godina, na ove prostore su „stigli“ sa prostora Nemačke a preko Austo-Ugarske, jednim pravcem od „preka“ u Šumadiju pa na jug a drugim, kao posledica okupacije BiH 1878 godine.
I prvo su tretirani kao neki luksuz i „strana ekstravagancija“ a zbog sastojaka, (belo brašno, šečer, ulje) i spremani u bogatijim gradskim kućama pa kasnije, vremenom polako dospeli i do seoskih sredina pa obišli pun krug i postali nešto „staro“, „tradicionalno“…