anksioznostFoto: Shutterstock/Pixel-Shot

Da li vam se nekada dogodilo da iznenada osetite snažnu potrebu za mokrenjem ili imate poteškoće sa zadržavanjem urina? Iako mnogi ove simptome povezuju sa unosom velike količine tečnosti ili kafom pre važnih obaveza, problem može biti dublji. Uzrok se često krije u mišićima karličnog dna koji mogu biti previše oslabljeni ili previše zategnuti. Na ovo stanje utiče više faktora, a među njima se, možda neočekivano, nalazi i mentalno zdravlje.

Šta je tačno karlično dno?

Svako, bez obzira na pol, ima karlično dno. „Karlično dno, jednostavno rečeno, je oslonac na kome počivaju naši karlični organi“, objašnjava dr Arijana L. Smit, direktorka karlične medicine i rekonstruktivne hirurgije u Pen Medicinskom centru. „Sastoji se od mišića, fascije i vezivnog tkiva koji podržavaju ove organe i pružaju okruženje za njihovo optimalno funkcionisanje“, dodala je Smit.

Kada stručnjaci govore o karličnom dnu, obično misle na mišiće levatora. „Ovi mišići formiraju neku vrstu kolevke oko naše bešike, rektuma i materice, ali ta kolevka može biti previše zategnuta ili previše labava, i tu dolazi do izražaja fizikalna terapija karličnog dna“, objasnila je ona, prenosi Index.hr.

„Disfunkcija karličnog dna u osnovi znači da su ovi mišići disfunkcionalni, obično previše zategnuti. Kada su previše zategnuti, stvaraju niz simptoma za koje verujemo da su posredovani upalom“, rekla je dr Megi Miler, šefica ginekologije na Univerzitetu u Čikagu. Urinarni simptomi uključuju hitnu potrebu, učestalost, stalnu potrebu za mokrenjem i osećaj da se bešika ne može potpuno isprazniti.

Disfunkcija karličnog dna može biti uzrokovana i endometriozom, trudnoćom, porođajem, sindromom iritabilnog creva i naprezanjem pri defekaciji. Neki ljudi su takođe skloniji ovom problemu od drugih. „Znamo da je povezan sa povredama donjih ekstremiteta.

Često ovo vidimo kod žena koje su imale operaciju zamene kolena ili kuka i dok se oporavljaju, počinju da hodaju na neobičan način, što u osnovi destabilizuje mišiće karličnog dna“, primetio je Miler.

Kako je anksioznost povezana sa mišićima karličnog dna?

Pored gore navedenih uzroka, mentalno zdravlje takođe igra ulogu u zdravlju karličnog dna. „Anksioznost definitivno igra ulogu u tome“, rekao je Miler, napominjući da anksioznost nije jedini uzrok disfunkcije, ali može da je pogorša. To je zato što na probleme sa karličnim dnom utiče upala u telu, koja se povećava kada smo pod stresom.

„Anksioznost u velikoj meri doprinosi prekomernoj napetosti mišića karličnog dna“, dodala je Smit. Mnogi ljudi su svesni da anksioznost može izazvati nakupljanje napetosti u vratu ili gornjem delu leđa, što se može manifestovati kao bolovi ili čvorovi, ali ne shvataju da se ista ta napetost može nakupiti i u karličnom predelu.

„Napetost u karličnom predelu nije nešto što ljudi razumeju ili povezuju sa svojom anksioznošću“, rekla je Smit. Objasnila je da se anksioznost može manifestovati kao mišićna i fizička napetost u različitim delovima tela, što može dovesti do problema sa mokrenjem. „Sva ta napetost čini ljude hipervigilantnim, a to može uticati na bešiku“, primetila je.

„Neurotransmiteri koje aktivira anksioznost rade na putevima veoma sličnim onima koji su uključeni u probleme poput urinarne inkontinencije i drugih simptoma bešike“, dodala je. „To nije jednosmeran odnos. Znamo da anksioznost može dovesti do urinarne inkontinencije i simptoma bešike, ali takođe znamo da simptomi bešike mogu dovesti do anksioznosti.“

Na primer, ako osećate potrebu za mokrenjem neposredno pre važne prezentacije, sama nemogućnost odlaska u toalet može stvoriti dodatnu anksioznost.

Širok spektar simptoma kod oba pola

Disfunkcija karličnog dna može uticati i na muškarce i na žene, ali je češća kod žena, rekao je Miler. Pored problema sa mokraćnim putevima, problemi sa karličnim dnom mogu izazvati i simptome u vagini i rektumu, kao što su bol tokom seksualnog odnosa, zatvor ili bol prilikom pražnjenja creva.

Osoba sa zategnutim karličnim dnom može iskusiti bilo koji od ovih simptoma, zajedno sa problemima poput plitkog disanja, napetosti u celom telu i opšteg osećaja stezanja u stomaku ili karlici, rekao je Smit. Stručnjaci mogu utvrditi da li su mišići zategnuti i napeti fizičkim pregledom. „Često, kada pregledamo ove mišiće, pacijenti će reći: ‘Vau, ovo je stvarno osetljivo’“, rekao je Smit.

Ako imate zategnuto karlično dno i osećate neprijatne simptome, dostupno je lečenje. „Imamo veoma efikasan tretman koji se zove fizikalna terapija karličnog dna. Često kažem pacijentima da ako se njihovi simptomi pogoršaju tokom stresnih vremena, moraće da sarađuju sa stručnjakom za mentalno zdravlje kako bi im se pomoglo da smanje taj stres, kao što su tehnike kognitivno-bihejvioralne terapije“, rekla je Miler.

Lečenje često zahteva višestruki pristup. „Samo se prilagođavamo svakodnevnom životu, a ako ste zauzeti i anksiozni, ne obraćate uvek pažnju na svoju bešiku“, rekla je Smit. Terapija karličnog dna „pomaže pacijentima da obrate pažnju na svoju bešiku, da joj daju vreme koje joj je potrebno“, dodala je. „Kada pacijenti počnu da obraćaju pažnju na svoju bešiku i da je slušaju, mislim da im je bolje i da mogu da integrišu sve što uče.“

Posavetujte se sa specijalistom

Terapija karličnog dna je popularna tema na društvenim mrežama, ali umesto da tražite savete od uticajnih ličnosti za zdravlje ili kupujete „brza rešenja“, potražite medicinski savet. „Mislim da je važno da vas pregleda specijalista za karlično dno pre nego što počnete da isprobavate sve ove stvari koje se direktno plasiraju potrošačima i nemaju apsolutno nikakvu naučnu osnovu“, rekla je Miler.

U retkim slučajevima, neki od simptoma povezanih sa zategnutošću karličnog dna mogu biti znaci ozbiljnijeg zdravstvenog problema, napomenula je Miler, što čini još važnijim razgovarati sa lekarom, a ne samostalno postavljati dijagnozu.

Iako su mnogi uzroci zategnutosti karličnog dna van vaše kontrole, Smit je rekla da su istraživanja ispitivala šta može koristiti zdravlju bešike. „Zdrav način života, vežbanje, održavanje stabilnog indeksa telesne mase — sve ove stvari smanjuju količinu pritiska na karlično dno“, rekla je.

Briga o vašem mentalnom zdravlju je takođe važna. Anksioznost se može manifestovati na mnogo načina i može biti ograničavajuća, posebno kada utiče na vaše svakodnevne navike korišćenja toaleta.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari