Gana (2): Susret sa ašanti tradicijom 1Foto: Branko Vasiljević

I pre nego što sam stigao u Kumasi, susreo sam se sa ašanti tradicijom.

U etnografskim zbirkama muzeja, dominantno mesto zauzimaju dva predmeta – rezbareni dugi štapovi i niski drveni tronošci, pre ono što nazivamo šamlicom.

Štapovi simbolički predstavljaju porodični klan i autoritet njegovog šefa. Štap klana ima na vrhu figuru životinje ili ptice po kojoj se klan identifikuje.

Druga vrsta štapa je tzv. „lingvistički štap“.

Šef klana komunicira sa članovima preko savetnika, koji nosi štap sa porukama.

Savetnik šefa klana, koga sam posetio, nosio je štap na čijem vrhu su bile dve figure pored hrane – poruka je bila: „Hrana je za onoga ko je ima, a ne za onoga ko je gladan.“

U prenosnom smislu – „Šef je onaj ko ima vlast, a ne onaj koji je želi.“

Drveni tronošci imaju sedište u obliku polumeseca i ravnu podlogu, između kojih je izrezbarena figura životinje ili neki geometrijski motiv. Finoća rezbarije odražava bogatstvo vlasnika.

Glavna atrakcija milionskog Kumasija je pijaca, najveća u zapadnoj Africi.

Nekada je bila otvorena, ogroman lavirint sa dvadesetak hiljada prodavaca svega i svačega i masom kupaca, odevenih kako u raznobojne pamučne, tako i u najfinije kraljevske kente tkanine.

Danas je savremen pokriven prostor, ali isto toliko živopisan.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari