Rode zavolele Novi Sad: Ovog leta rekordan broj gnezda na Klisi 1Ilustracija Foto: Damir Trnovac

Pre samo osam godina u Novom Sadu ornitolozi su zabeležili samo tri para gnezdećih belih roda, dok ove godine ima 52 gnezda, više nego u banatskom selu Taraš koje je proglašeno Evropskim selom belih roda.

Rode su se naselile na stubovima nazavršene zgrade pored autoputa, u naselju Klisa u Novom Sadu.

Ornitolozi koji prate ovaj napušteni objekat još od 2014. kada je prvi par belih roda izgradio svoje gnezdo na stubovima i gredama visine 20 metara, zabeležili su u 2017. godini 8 gnezda.a od tada, broj belih roda na ovoj lokaciji kontinuirano raste, pa je 2022. godine izbrojano 31 gnezdo.

„Ovo je jedna od najvećih kolonija belih roda u ovom delu Evrope i izuzetna prirodna vrednost, stoga izražavamo bojazan kakva sudbina čeka ove ptice koje su strogo zaštićena vrsta, jer je u najavi rušenje nezavršenog objekta na kojem su rode smestile svoja gnezda. Mi smo spremni da ponudimo svoje znanje, iskustvo i pomoć da se nađe najpovoljnije rešenje. Nipošto ne smemo doći u situaciju da se u potrebi za brzim rešenjem kolonija ugrozi ili uništi“, kaže Milan Ružić, izvršni direktor Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije.

Na teritoriji cele Srbije, u poslednjem nacionalnom popisu belih roda sprovedenom 2014. i 2015. godine izbrojano oko 1.350 gnezda, od čega ih je u Vojvodini bilo oko 1.100.

Razlog zašto su bele rode zavolele Novi Sad leži i u činjenici da se ovaj grad vekovima razvijao na močvarnim poljima, koja su postepeno isušivana i zatrpavana.

„Sa nestankom takvih i sličnih prirodnih staništa nestajale su čitave kolonije močvarica i drugih ptica. Rode su međutim uspele da se prilagode i gradskim ekosistemima, svoja gnezda prave najčešće na zgradama i banderama, a hrane se na gradskim deponijama koje obiluju ogromnom količinom otpadne hrane iz domaćinstava. Tako su i novosadske rode obližnju deponiju preokrenule u svoju korist, a nedaleko se nalaze i odgovarajuće vodene površine, kopovi peska i šljunka“, objašnjavaju u Društvu za zaštitu i proučavanje ptica Srbije.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari