malinaFoto: Shutterstock/Outer Space

Naučnici su prvi put otkrili prirodni šećer koji se nalazi u malinama i koristi u preparatima za samopotamnjivanje u ogromnom oblaku gasa i prašine nedaleko od centra Mlečnog puta.

Odakle šećer od malina u kosmosu

Ovo otkriće ne ukazuje na postojanje vanzemaljske civilizacije, ali pokazuje da se jedinjenja ključna za nastanak života mogu formirati u hladnom međuzvezdanom prostoru, između zvezda, prenosi N1.hr.

Reč je o eritrulozi, jednostavnom šećeru za koji naučnici veruju da nastaje hemijskim reakcijama na sićušnim česticama međuzvezdane prašine. Takva jedinjenja kasnije mogu dospeti na planete, bilo direktno, bilo putem kometa koje se sudaraju sa njima.

„Ovo je prvi šećer ikada otkriven u međuzvezdanom prostoru i značajan je jer pokazuje da su takva jedinjenja mnogo češća nego što smo ranije mislili”, rekla je dr Izaskun Himenez-Sera iz Španskog centra za astrobiologiju, nedaleko od Madrida.

Ona je dodala da ovo otkriće otvara mogućnost da se život na drugim svetovima razvijao na sličan način kao život na Zemlji.

Tragovi o poreklu života

Gardijan prenosi da naučnici već dugo pokušavaju da objasne kako su jednostavni šećeri postali tako rasprostranjeni na ranoj Zemlji, s obzirom na to da laboratorijski eksperimenti pokazuju da tamo nisu mogli lako da nastanu.

Iako su šećeri prethodno pronađeni u drevnim meteoritima i na asteroidu Benu, ovo je prvi put da su direktno detektovani u međuzvezdanom prostoru.

Himenez-Sera i njene kolege koristili su dva španska radio-teleskopa za posmatranje oblaka prašine G+0.693-0.027 u blizini centra Mlečnog puta. U početku nisu pronašli jednostavne šećere sa tri ugljenikova atoma, ali su kasnije detektovali signal eritruloze, šećera sa četiri ugljenikova atoma.

„Na svoje iznenađenje, ugledala sam taj signal”, rekla je naučnica.

Rezultati istraživanja objavljeni su u časopisu Nature Astronomy.

Formira se na temperaturi od -250°C

Istraživači veruju da se eritruloza formira kada se dva organska jedinjenja – glikolaldehid i etilen glikol, za koje se već zna da postoje u svemiru – kombinuju na mikroskopskim česticama prašine. Ove reakcije se odvijaju na temperaturama od oko minus 250 stepeni Celzijusa.

Pored toga što služe kao izvor energije, jednostavni šećeri mogu igrati ulogu u formiranju ribonukleotida – osnovnih gradivnih blokova RNK, za koju se veruje da je bila prvi nosilac genetskih informacija pre pojave DNK.

Milioni tona šećera mogli su pasti na Zemlju

Naučnici procenjuju da su tokom perioda poznatog kao „Kasno teško bombardovanje” – kada su asteroidi i komete snažno udarali u mladu Zemlju – milioni tona eritruloze mogli pasti na našu planetu.

„Takva kiša organskih jedinjenja verovatno je predstavljala ključni korak. Taj materijal je mogao doprineti stvaranju takozvane prebiotske čorbe u kojoj su nastali prvi biomolekuli”, rekla je Himenez-Sera.

Šećer od maline i losion za samopotamnjivanje

Eritruloza se prirodno javlja u malim količinama u crvenim malinama, ali se takođe široko koristi u proizvodima za samopotamnjivanje. Reaguje sa aminokiselinama u mrtvim ćelijama kože i proizvodi smeđe pigmente – melanoidine – kroz takozvanu Majlardovu reakciju; to je isti hemijski proces koji daje bifteku tamnu koru tokom kuvanja.

Profesor Jošihiro Furukava sa Univerziteta Tohoku u Japanu, koji je prethodno otkrio šećere na asteroidu Benu, izjavio je da se ovo otkriće dugo očekivalo.

„Šećeri formirani u međuzvezdanom prostoru mogu dostići Zemlju i druge planete putem kometne prašine. Takva zaliha mogla je pomoći nastanku života – pod uslovom da su planetarni uslovi omogućili da se složeniji oblici života razviju iz ovih molekula – iako taj proces još nije u potpunosti shvaćen“, rekao je on.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari