Zanemarena zaštita od infracrvenih zraka 1Foto: Pixabay/AdinaVoicu

Zbog epidemije korona virusa veliki broj građana će ovog leta ostati u Srbiji.

Ranije preporuke stručnjaka da je izlaganje suncu poželjno zbog sintetisanja vitamina D u koži, važnog za imunitet, i da ultravioletno zraačenje ubija korona virus, čime se smanjuje mogućnost obolevanja od bolesti Covid 19, ne znače da se sada, kada je intezitet sunčevog zračenja najveći, treba nemilice i bez zaštite prepustiti sunčanju, saopštava udruženje građana Naša Aska.

Zapravo, za vreme letnjih meseci, kada faktor zračenja uglavnom prelazi cifru 10, a sve preko 7-8 je veoma rizično za kožu, posebno bi trebalo obratiti pažnju na zaštitu, i to ne samo na moru i na drugim plažama.

Stručnjaci za udruženje Naša Aska jednoglasno kažu da nije bitna destinacija za odmor, već isključivo pravovremena i sveobuhvatna zaštita kože.

Čak 80 odsto sunčevih zraka u našem životu ne primamo na moru, već u svakodnevnom životu, na putu do posla, škole, vrtića, na pijaci ili šetnji po parku.

Sunčevi zraci sadrže UV-A, UV-B, kao i infracrveno zračenje (IR-A). Naša koža  ove zrake može da toleriše do određenog nivoa, posle čega je, u zavisnosti od tipa kože, neophodna  zaštita. UV-A i UV-B zraci najmanje dospevaju do nas, svega 6,8 odsto, vidljivo svetlo je 38,9 odsto, a ostatak od čak 54,3 odsto čine infracrveni zraci.

– Za razliku od UV-A i UV-B zraka, koji prodiru do površinskih slojeva kože, infracrveno zračenje, naročito štetni IR-A zraci, prodiru kroz sve slojeve kože, utičući i na strukture potkožnog tkiva. U toku samo sat vremena kod 60 odsto osoba postoji štetno dejstvo  pomenutih zraka. Infracrveni A zraci prodiru najdublje, a mehanizmi zaštite koje ima koža, nisu dovoljni da nas zaštite. IR-A zraci oštećuju neke od najvažnijih ćelija kože, objašnjava dermatološkinja Nevenka Dokmanović.

Zaštita od štetnog sunčevog zračenja najvažnija je kod dece i o tome roditelji treba posebno da vode računa.

Goran Vukomanović, pedijatar u Univerzitetskoj dečjoj klinici u Tiršovoj ističe da deca ukoliko nisu adekvatno zaštićena tokom boravka napolju, mogu dobiti opekotine.

– Opekotine od sunca u dečijem uzrastu višestruko povećavaju šanse za dobijanje karcinoma kože u odraslom dobu. Sunčevi zraci su najjači u periodu od 11 do 16 časova pa je decu u ovom periodu potrebno skloniti sa sunca – kazao je on.

Kako je istakao, krema za sunčanje se nanosi na sve delove kože desetak minuta pre izlaska na sunce.

– Za bebe i malu decu obično je potrebno ponovno mazanje kože na svakih 60-tak minuta. Prilikom izbora preparata za zaštitu od sunca, roditelji pre svega treba da kupuju zaštitu specijalno namenjenu deci. Takvu kremu mogu i odrasli da koriste, ali deca ne trebaju da koriste kreme za odrasle. Treba obratiti pažnju da odabrana krema obavezno ima zaštitu i od infra crvenog IR-A zračenja, a ne samo od UV-B i UV-A zraka. Idealno bi bilo da odabrana krema štiti takozvanim inovativnim organskim filterima, objasnio je Vukomanović.

Postoji više tipova kože. Pa tako imamo ljude koji mogu lepo da pocrne, a teško da izgore, ali ima dosta i onih koji lako crvene i teško pocrne.

Za prvu grupu je preporučljivo uzeti kremu sa najmanjim zaštitnim faktorom 30, a za drugu grupu 50. Ako se neko dvoumi oko izbora faktora, savet je da uvek uzme onaj veći.

Inače, da bismo obezbedili dovoljnu količinu vitamina D, potrebno je izlaganje suncu od svega tri puta nedeljno, od 10 do 30 minuta. Ipak, što je koža tamnija, potrebno je duže izlaganju suncu, u majici bez rukava, između 11 i 15 sati.

Naravno, uvek se može uzeti preporučena dnevna doza vitamina D u vidu suplemenata ili ishrane koja sadrži jaja, džigericu, losos, sardine, pečurke, crveno meso.

Istraživanje o zaštiti i zračenju

I pored raznih kampanja, saveta i preporuka, u Srbiji se i dalje mali broj ljudi adekvatno čuva od štetnog sunčevog zračenja.

Dermatolozi i pedijatri sve češće navode štetne posledice koje nastaju prilikom preteranog izlaganja suncu, međutim u našoj zemlji ne postoji precizna statistika.

Kako bi se dobili jasniji podaci, udruženje “Naša Aska” i kompanija Hemofarm pokrenuli su veliko online istraživanje pod nazivom “Uzimate li najbolje od sunca”? Tokom leta dobićemo informacije o tome kako se naši sugrađani ponašaju na suncu, da li vode računa o štetnim zracima i na koji način štite svoju kožu.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari