foto EPA/TERESA SUAREZVoleli ga ili ne, Kristofer Nolan i njegov rad su ponovo tema u svetu umetnosti.
U trenutku kada se čini da veliki holivudski spektakli sve češće zavise od franšiza, Kristofer Nolan još jednom je uspeo da dokaže da i originalna autorska vizija može da napuni bioskopske sale. Njegova „Odiseja“, ekranizacija Homerovog antičkog epa, trenutno je najgledaniji film na svetu i novi dokaz da britanski reditelj pripada malobrojnoj grupi autora čije ime samo po sebi predstavlja filmski događaj.
Film je do sada zaradio više od 264 miliona dolara na svetskim bioskopskim blagajnama tokom prvog vikenda prikazivanja. Uz budžet od oko 250 miliona dolara, „Odiseja“ je postala jedan od Nolanovih najuspešnijih startova u karijeri.
Veliko interesovanje vlada i u Srbiji. U beogradskim bioskopima film je za samo nedelju dana pogledalo više od 50.000 gledalaca, dok je interesovanje za IMAX projekcije toliko veliko da su termini u ovom formatu za ovaj vikend zakazani za čak 36 sati bez prekida.
Ipak, kao i gotovo svaki Nolanov film, „Odiseja“ nije prošla bez polemika. Dok jedni hvale spektakularnu fotografiju, snimanje IMAX kamerama i ambiciju da se kroz Homerovu priču predstavi trenutna svetska situacija prepuna sukoba, drugi smatraju da je film previše fokusiran na vizuelni doživljaj, a manje na emocionalnu dubinu likova. Kao i da problemi leže u nekim scenarističkim odlukama.
Slična rasprava oduvek prati i samog Nolana. Za jedne je on jedan od najvećih filmskih stilista današnjice. Reditelj koji je vratio poverenje u praktične efekte, velike formate snimanja i bioskop kao iskustvo.
„Ako možete da napravite nešto stvarno, publika to oseća“, jedna je od ideja koja se često vezuje za njegov pristup stvaranju filmova.
Za druge, njegova najveća slabost ostaje scenario. Često mu se zamera da su dijalozi hladni, da likovi služe idejama, a ne obrnuto, i da njegova fascinacija vremenom, naukom i strukturom priče ponekad potiskuje emociju.
Kristofer Edvard Nolan rođen je 30. jula 1970. godine u Londonu. Studirao je englesku književnost na Univerzitetskom koledžu u Londonu, gde je počeo da snima kratke filmove. Svetsku pažnju privukao je ostvarenjem „Memento“ (2000), a zatim je postao jedan od najtraženijih reditelja Holivuda filmovima kao što su „Inception“, „Interstelar“, trilogija o Betmenu, „Dankirk“, „Tenet“ i „Openhajmer“.
Za film „Openhajmer“ osvojio je Oskara za najbolju režiju i najbolji film, čime je konačno dobio najveća priznanja američke filmske akademije.
Sa „Odisejom“ je još jednom pokazao ono što ga već decenijama izdvaja, sposobnost da spoji komercijalni spektakl i autorsku ambiciju, čak i kada preuzima priču staru skoro tri hiljade godina.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.


