Celijakija, na jednog prepoznatog bolesnika dolazi sedam neprepoznatih 1Foto: Pixabay/Derneuemann

O celijakiji se premalo govori i premalo zna, iako je najčešća hronična gastroenterološka bolest. Tome u prilog govori i podatak da na jednog prepoznatog bolesnika dolazi 7 neprepoznatih.

Celijakija je hronična autoimuna bolest koja izaziva oštećenje sluznice tankog creva.

Uzrok nastanka poremećaja je gluten – prirodni protein kojeg nalazimo u pšenici i drugim žitaricama.

Celijakiju prati niz nespecifičnih simptoma.

– Najčešće su to bolovi u stomaku, produženi proliv, učestali proliv. Ali može biti i opstipacija, naduveni stomak. Mogu se pojaviti i simptomi nekih drugih sastava npr. po koži, pa imamo i kožnu celijakiju. Možemo imati i povišene jetrene nalaze ili neplodnost. U podlozi različitih simptoma može biti celijakija. Osim toga, celijakija može postojati čak i bez ikakvih simptoma, objašnjava primarius Zrinjka Mišak iz Zavoda za gastroenterologiju Klinike za dečje bolesti Zagreb.

Celijakija se dijagnostikuje relativno brzo i jednostavno

– Uradimo analizu krvi. To su jednostavni nalazi antitela na celijakiju. Ako su ona pozitivna, kod dece postoji čak i protokol prema kojem  možemo postaviti dijagnozu samo na temelju dva vađenja krvi sa dva različita antitela. Kod odraslih se uvek mora raditi biopsija sluznice tankog creva koja se radi endoskopski, što je danas rutinska pretraga i nije komplikovano, dodaje Mišak.

Ipak, veliki broj bolesnika i dalje ostaje neprepoznat, a postavljanje dijagnoze može se odužiti i na nekoliko godina.

Bolest za ceo život

– Baš zbog te šarolike slike se nekad ne misli na vreme. I u svetu je neki put potrebno više godina da bi se došlo do dijagnoze. Ljudi lutaju po različitim specijalnostima jer su simptomi nespecifični. Druga stvar je što se do pre 30 godina mislilo da celijakija prolazi u pubertetu. Danas znamo da je celijakija bolest za ceo život i da se može različito manifestovati. Zato što postoji celijakija koja nema simptome – može proći i neotkriveno. Zaista je istina da prepoznajemo svakog petog ili sedmog pacijenta, kaže Mišak.

Ovaj problem se rešava skriningom.

Međutim, on ima određena ograničenja budući da se celijakija može javiti u bilo kom životnom dobu.

Zato se radi skrining u rizičnim grupama.

Bolesti koje se javljaju uz celijakiju

– Ako otkrijemo dete koje ima celijakiju, onda roditeljima, braći i sestrama napravimo skrining – odnosno odredimo antitela. Znamo da postoje neke bolesti koje se češće javljaju vezano uz celijakiju, a to su šećerna bolest tip 1, autoimuna bolest štitnjače, autoimuna bolest jetre, Daunov singrom, sindrom Tarner, sindrom Vilijams, IGA deficijencija… U tim slučajevima mi tražimo celijakiju bez obzira da li dete ili odrasla osoba imaju simptome ili ne, objašnjava Mišak.

Ovakav ciljani skrining dao je bolje rezultate u detekciji bolesnika.

Celijakija je doživotni poremećaj, što znači da se bolesnici moraju striktno pridržavati posebnog režima bezglutenske ishrane.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari