Osam odsto populacije u Srbiji se može smatrati osobama s invaliditetom: Široko raširene predrasude i stereotipi 1Foto: Shutterstock/vchal

Godišnje obeležavanje Međunarodnog dana osoba sa invaliditetom 3. decembra proglašeno je 1992. godine Rezolucijom 47/3 Generalne skupštine Ujedinjenih nacija.

Obeležavanje Dana ima za cilj da promoviše razumevanje pitanja invaliditeta i mobiliše podršku za dostojanstvo, prava i dobrobit osoba sa invaliditetom.

Međunarodni dan osoba sa invaliditetom je ove godine posvećen temi „Transformativna rešenja za inkluzivni razvoj: uloga inovacija u stvaranju pristupačnijeg i pravednijeg sveta“.

Nakon održane sedamdeset sedme sednice Generalne skupštine Ujedinjenih nacija sa temom „Prelomni trenutak: transformativna rešenja za međusobno povezane izazove“, uz priznanje da se svet nalazi u kritičnom trenutku u istoriji Ujedinjenih nacija, konstatovano je da je vreme da se preduzmu akcije i pronađu zajednička rešenja u izgradnji održivijeg i otpornijeg sveta za sve i za generacije koje dolaze, objavio je Gradski zavod za javno zdravlje.

Složene i međusobno povezane krize sa kojima se čovečanstvo danas suočava, uključujući pandemiju kovida 19, rat u Ukrajini i drugim zemljama, klimatske promene, predstavljaju humanitarne izazove bez presedana, kao i pretnju po globalnu ekonomiju.

Najčešće su u trenucima krize, pripadnici ranjivih grupa kao što su osobe sa invaliditetom najviše isključeni i prepušteni sami sebi.

U skladu sa centralnom odrednicom Agende za održivi razvoj do 2030. da „ne ostavimo nikoga iza sebe“, ključno je da se kroz saradnju vlada i javnog i privatnog sektora pronađu inovativna rešenja i za osobe sa invaliditetom kako bi svet učinili dostupnijim i pravednijim mestom.

Globalno obeležavanje Međunarodnog dana osoba sa invaliditetom 2022. obuhvata tri teme o kojima će se govoriti a koje se odnose na razvoj inkluzije osoba sa invaliditetom u oblasti zapošljavanja, u smanjenju nejednakosti i inkluzije u oblasti sporta kao primera dobre prakse.

Inovacije u oblasti zapošljavanja uključuju znanja i veštine potrebne za zaposlenje u inovativnom, brzopromenljivom tehnološkom pejzažu i pomoćne tehnologije koje mogu povećati dostupnost zapošljavanju i biti uključene u radno mesto.

Inovacije, praktični alati i dobre prakse za smanjenje nejednakosti u javnom i privatnom sektoru uključuju osobe sa invaliditetom i promovisanje različitosti na radnom mestu. Oblast sporta je prepoznata kao mesto za inovacije, zapošljavanje i pravičnost.

Činjenica je da je promocija zdravlja osoba sa invaliditetom dugi niz godina bila zanemarena oblast interesovanja društva u celini i opšte zdravstvene zajednice, te je u velikoj meri neophodno da se istraživači, finansijeri i pružaoci zdravstvenih usluga pokrenu u cilju uspostavljanja kvalitetnije zdravstvene zaštite za osobe sa invaliditetom.

Ciljevi programa promocije zdravlja za osobe sa invaliditetom obuhvataju:

– smanjenje sekundarnih stanja kao što su gojaznost, hipertenzija, dekubitus itd.

– održavanje funkcionalne nezavisnosti

– pružanje mogućnosti za razonodu i uživanje

– poboljšanje ukupnog kvaliteta života kroz smanjenje ekoloških barijera za dobro zdravlje.

Kako bi se postigli ovi ciljevi, potrebne su inicijative za promociju zdravlja u zajednici za osobe sa invaliditetom, kolektivni napori koji bi mogli da obogate živote osoba sa invaliditetom, kao što su npr. proširenje usluga u centrima za rekreaciju, promocija dobre zdravstvene prakse za osobe sa invaliditetom, osnaživanje osoba sa invaliditetom da preuzmu kontrolu nad sopstvenim zdravljem.

U Republici Srbiji, Strategijom unapređenja položaja osoba sa invaliditetom za period od 2020. do 2024. godine i Akcionim planom od 2021. do 2022. godine je predviđen niz mera i aktivnosti čija bi realizacija doprinela ostvarenju tri posebno istaknuta cilja: povećanoj društvenoj inkluziji osoba sa invaliditetom, obezbeđenju uživanja prava osoba sa invaliditetom na poslovnu sposobnost i porodični život na ravnopravnoj osnovi sa drugima i efikasnoj zaštiti od diskriminacije, nasilja i zlostavljanja, i sistemskom uvođenju perspektive invaliditeta u donošenje, sprovođenje i praćenje javnih politika.

Na osnovu procena Evropske agencije za rekonstrukciju iz 2006. godine, u Republici Srbiji živi između 700.000 i 800.000 osoba sa invaliditetom, što je i prosečan broj osoba sa invaliditetom u zemljama EU (između 8 – 12% od ukupnog broja stanovnika).

Popisna metodologija u Popisu 2011. godine išla je pristupom prijavljene poteškoće u funkcionisanju usled određenog zdravstvenog problema, pa su podaci pokazali da se ukupno 571.780 građana može smatrati osobama sa invaliditetom, što predstavlja oko 8 posto ukupne populacije. Međutim, ovome treba dodati da je za 119.482 građana status invaliditeta nepoznat, što predstavlja dodatnih 1,66% ukupne populacije. Od ukupnog broja, više od 58 posto čine žene, dok je muškaraca malo manje od 42%.

„U društvu su široko raširene predrasude i stereotipi o osobama sa invaliditetom, čemu značajno doprinose mediji, a zaposleni u institucijama sistema svoj rad još uvek zasnivaju na medicinskom modelu invaliditeta. Teme o značenju, prirodi i posledicama invaliditeta nisu zastupljene u obrazovnim programima. Na univerzitetima društveno-humanističkih nauka ne postoje studije invaliditeta (eng. disability studies), koje se kao posebna akademska disciplina izučavaju na mnogim univerzitetima u svetu, što za posledicu ima nizak nivo znanja budućih profesionalaca o socijalnom konstruktu invaliditeta. Žene sa invaliditetom su u riziku od višestruke diskriminacije, nevidljive su u javnoj sferi, ne učestvuju u dovoljnoj meri u javnom i političkom životu, suočavaju se sa teškoćama u ostvarivanju svojih prava i izložene su rodno zasnovanom nasilju“, Strategija za unapređenje položaja osoba sa invaliditetom u Republici Srbiji za period od 2020. do 2024. godine.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.