Surova statistika raka dojke u Srbiji 1Foto: Beta/Dragan Gojić

Rak dojke je najčešća maligna boleste koja se javlja kod žena i čini oko 25 odsto tumora kod ženske populacije, dok je kod muškaraca malo drugačija situacija i čini oko jedan posto. Iako je vrlo opasan, ukoliko se otkrije u ranoj fazi šanse za potpuno i nepovratno izlečenje su odlične. Ipak, ujedno je i vodeći karcinom po smrtnosti među malignim tumorima kod žena. 

Srbija je druga u Evropi prema broju umrlih

Srbija se i dalje nalazi u vrhu evropskih zemalja po broju obolelih od ove maligne bolesti i zato se svake godine aktivno i javno apeluje da je rano i pravovremeno otkrivanje od ogromnog značaja za život svake žene.

Rak dojke prema podacima Instituta za javno zdravlje Srbije “Dr Milan Jovanović Batut” odnosi više od 1.600 života godišnje, a u istom period je registrovano preko 4.000 novoobolelih.

Među novoobolelim od karcinoma dojke se nalazi od 20 posto do 30 odsto žena koje su mlađe od 50 godina, a prema broju obolelih žena od raka dojke, statistika u Srbiji je vrlo slična drugim zemljama u regionu.

Prema broju umrlih, naša zemlja nažalost zauzima visoko drugo mesto u Evropi, a razlog je upravo kasno otkrivanje raka dojke. Zbog toga je prevencija najvažniji faktor u poboljšanju ove statistike i ostaje najpouzdaniji i najefikasniji način za očuvanje našeg zdravlja.

Preventiva za rak dojke

Samopregled dojki je najvažnija stavka kada je u pitanju preventiva za rak dojke. To je pregled koji obavljate samostalno  i za koji možete dobiti uputstva od izabranog lekara. Potrebno je da se radi  bar jednom mesečno, najbolje oko 10. dana ciklusa i oduzima oko 15 minuta.

Kako se obavlja samopregled

Samopregled se započinje posmatranjem dojki dok stojite sa spuštenim rukama pored tela. Gledajući se u ogledalu, obratite posebnu pažnju da li je prisutna asimetričnost dojki, da li eventualno postoji neko udubljenje ili promene na koži. Da li je bradavica na svom mestu, koje je veličine i boje, te da li je prisutno perutanje. Blago se rotirajte u desno i u levo i posmatrajte svoje dojke iz profila. Ruke podignite iznad glave i nastavite sa pažljivim posmatranjem svojih dojki tražeći neke moguće promene. Ruke stavite na kukove i nastavite sa posmatranjem u ogledalu i pogledom potražite neke promene koje u prethodnim položajima možda niste primetili. Ponovo se rotirajte u desno i u levo i posmatrajte svoje dojke iz profila. Nakon čega sledi opipavanje grudi u stojećem položaju.

To opipavanje se naziva palpiranje i vrši se opuštenim, ali ispruženim prstima – i to jagodicama prstiju, a ne vrhovima. Vrši se kružnim pokretima od areole bradavice, prema gore, kao kazaljka na satu koja pokazuje 12 časova. Vratite prste do aerole i ponovite pokrete opipavajući tako svaki deo dojke. Palpiranje je završeno onog trenutka kada ste napravili ceo krug, a da niste podigli ruke.

Ne preskačite pazušnu jamu

Obavezno dobro opipajte i pazušnu jamu, da biste osećali moguće postojanje uvećanih i oteknutih limfnih čvorova koji su jedan od glavnih simptoma i pokazatelja da je prisutan rak dojke. Takođe, obavezno obratite pažnju da li je prisutan iscedak iz bradavice, te ukoliko jeste odmah se javite izabranom lekaru.

Preventivni pregledi se u zavisnosti od starosne dobi, te se preporučuje da se sa samopregledom počne od 20. godine života bar jednom mesečno.

Klinički pregled obavlja se svake treće godine za žene od 29. do 39. godine života, dok nakon 40. ovaj pregled potrebno je obavljati jednom godišnje.

Po preporuci lekara obavlja se i ultrazvučni pregled. Lekari preporučuju da se mamografija obavlja svake druge godine nakon 50. godine života.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari