Kao što putare svake godine iznenadi sneg u decembru, tako i nas prolećne kiše uvek nekako iznenade u proleće. A sa njima obavezno idu i poplave, koje čine sve veću štetu.



Sektor za vanredne situacije MUP-a Srbije uvek je na terenu, evakuiše ljude i pokušava da nabujale reke vrati u svoja korita. Sizifov je to posao, s obzirom na to da odbrana od poplava gotovo da i ne postoji. Mislimo na onu preventivnu, koja se radi tokom čitave godine – ulaganje u nasipe, gradnju mreže kanala, obezbeđivanje crpnih stanica. Sve to, na papiru, postoji u Operativnom planu za odbranu od poplava Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, ali se u praksi ne primenjuje.


Setimo se samo banatskih sela Jaša Tomić i Međa, najsiromašnijih u Vojvodini, koje su poplave u aprilu 2005. dodatno uništile. Nabujali Tamiš je poplavio oko 2.000 hektara obradivih površina, a voda je odnela više od 300 kuća. U Banatu je tada bilo ugroženo više od 80.000 hektara zemlje i oko 40.000 stanovnika. U pomoć je priskočila i Vojska SCG. Ta lekcija nije bila dovoljna vlastima u Srbiji, pa se slična situacija ponovila i u maju 2010. Nabujale reke poplavile su Trgovište, jednu od najsiromašnijih opština u zemlji. U tim poplavama stradalo je dvoje ljudi. O materijalnoj šteti, koja ni dan-danas u potpunosti nije sanirana, ne vredi ni pričati. Ali su zato političari i ministri uvek „na licu mesta“ da izraze solidarnost sa stanovništvom i obećaju da će Vlada učiniti sve da nadoknadi štetu. A Trgovište, između ostalog, poznato je i po tome što su paketi humanitarne pomoći nakon katastrofe sadržali – tanga gaćice i cipele za pokojnike.

Političari po pravilu koriste elementarne nepogode za reklamerstvo, a ovoga puta i za obračune. Ko je kriv? Vlada Srbije ili lokalne vlasti? Da li će na ovakva prepucavanja ikada biti stavljena tačka, a potezi vlasti (i republičkih i lokalnih, jer obe snose odgovornost) ikada biti okrenute ka uklanjanju uzroka, a ne ka saniranje posledica. Za potpunu zaštitu od poplava u Srbiji, tvrdi se, potrebno je izdvojiti 11 milijardi dinara. Zar nije jednostavnije i jeftinije izdvojiti ova sredstva nego iz godine u godinu sanirati višestruko veće posledice?

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari