Iako su pooštreni uslovi za porodice koje žele da se brinu o deci, u Srbiji ima 4.700 dece u hraniteljskim porodicama, a broj porodica koje žele da zbrinu decu svake se godine povećava. U hraniteljske porodice smeštaju se deca iz institucija socijalne zaštite, kao i deca izmeštena iz porodice.


Dete se biološkim roditeljima oduzima i smešta u hraniteljsku porodicu kada njegovi roditelji ne obavljaju ili zloupotrebljavaju roditeljsko pravo, a razlozi su različiti – ponekad je to sprečenost roditelja da se staraju o deci zbog bolesti ili izdržavanja zatvorske kazne, a nekada i zlostavljanje i zanemarivanje.

Tamara Lukšić Orlandić, zamenica zaštitnika građana za prava dece, kaže za Danas da u ovakvim postupcima interesi deteta moraju biti na prvom mestu.

– Hraniteljstvo je privremeni oblik zaštite, te se za vreme trajanja hraniteljstva preduzimaju aktivnosti radi trajnog zbrinjavanja deteta, pre svega povratkom u roditeljsku porodicu ukoliko je to moguće, usvajanjem ili starateljstvom od strane srodnika, ističe Lukšić Orlandić.

Ona dodaje da je zaštitnik građana dosad postupao u 21 slučaju koji su se odnosili na prava deteta na hraniteljstvu. Najveći broj pritužbi podnosili su roditelji, a one su se uglavnom ticale navodnog kršenja prava deteta na održavanje kontakta sa roditeljima. Naša sagovornica ističe da se neretko deca u hraniteljskim porodicama na selu zloupotrebljavaju za radove u polju.

Dobrila Grujić, direktorka Centra za porodični smeštaj dece Beograd, kaže za Danas da se poslednjih godina smanjuje broj dece koja su smeštena u institucijama, a povećava broj dece u hraniteljskim porodicama.

– U hraniteljskim porodicama je 4.700 mališana, a oko 1.500 porodica u Srbiji ima opštu podobnost za hraniteljstvo, ali nema decu na smeštaju. Centar za porodični smeštaj ove godine realizuje projekat „Posebna briga za posebne potrebe“ sa ciljem da obezbedi hraniteljske porodice za decu koja su još uvek u institucijama, ističe Grujićeva.

Postupak utvrđivanja opšte podobnosti budućih hranitelja sprovodi se u centru za socijalni rad gde potencijalni hranitelji imaju prebivalište. Uz zahtev, potencijalni hranitelji podnose i lična dokumenta, nakon čega se obavlja procena svojstava ličnosti i pohađa program pripreme i obuke za hraniteljstvo.

– Tokom programa pripreme u trajanju od 33 sata stručni radnici intervjuišu hranitelje i obavljaju posetu da bi sagledali uslove u porodici. Porodica mora da živi u sredini koja ima odgovarajuće uslove za dete i u obavezi je da obezbedi odgovarajuću ishranu i zdravstvenu zaštitu za dete, odgovarajuću odeću i obuću, knjige i školski pribor, sredstva za slobodne aktivnosti. Novina u proceni je uvođenje obaveze preispitivanja podobnosti za hraniteljstvo nakon dve godine, ističe Grujićeva. Naša sagovornica napominje da je kontakt sa biološkom porodicom od izuzetnog značaja za razvoj deteta.

– Nije uvek moguće obezbediti kontakt sa biološkim roditeljima, ali se insistira na kontaktu sa drugim srodnicima i važnim osobama iz detetovog života. Iako buduće hranitelje najčešće brinu kontakti sa roditeljima koji imaju bolesti zavisnosti ili kriminogeno ponašanje, važno je da znaju da centar za socijalni rad uređuje kontakte dece sa roditeljima, ističe Grujićeva.

Martin Sladok, predsednik Udruženja hranitelja i usvojitelja „Široko srce“ iz Stare Pazove, kaže za naš list da je prihvatanje dece u hraniteljstvo za njegovu porodicu bilo isključivo iz emotivnih razloga. U njegovoj porodici smeštena su dva dečaka.

– Deca koja su u hraniteljskim porodicama dobijaju širu familiju na koju uvek mogu da se oslone. Ona znaju da mi nismo njihovi roditelji i to prihvataju. Kod nas imaju sve uslove za zdravo odrastanje – svoju sobu, igračke, kompjuter, ističe Sladok. On dodaje da se dečaci koji su u njegovoj porodici nisu interesovali za biološke roditelje.

Naknade za hranitelje

U skladu za zahtevima koje država postavlja pred hranitelje i država ima obavezu prema hraniteljima – isplaćuju se troškovi za dete u redovnim mesečnim naknadama, kao i povremeni troškovi za knjige, maturu, prevoz, ekskurzije, rekreativnu nastavu, džeparac za školsko dete. Naknada za dete se može uvećati ako dete ima određene zastoje u razvoju ili zdravstvene probleme. Takođe, država je u obavezi da hraniteljima obezbedi nadoknadu za njihov rad u vidu invalidsko-penzionog i zdravstvenog osiguranja.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari