Kontroverzni srpski biznismen Andrija Drašković (43) uhapšen je juče na aerodromu u Frankfurtu, nezvanično je potvrđeno Danasu u konzulatu Srbije u tom nemačkom gradu.
Drašković je uhapšen posle četiri godine bekstva, nakon što je avionom doleteo iz Beograda, na osnovu evropske poternice koja je raspisana na zahtev Odeljenja za borbu protiv mafije iz Barija, prenosi italijanska agencija ANSA.

Kontroverzni srpski biznismen Andrija Drašković (43) uhapšen je juče na aerodromu u Frankfurtu, nezvanično je potvrđeno Danasu u konzulatu Srbije u tom nemačkom gradu.
Drašković je uhapšen posle četiri godine bekstva, nakon što je avionom doleteo iz Beograda, na osnovu evropske poternice koja je raspisana na zahtev Odeljenja za borbu protiv mafije iz Barija, prenosi italijanska agencija ANSA.
Istražni organi italijanske policije smatraju Andriju Draškovića jednim od najznačajnijih mafijaških šefova bivše Jugoslavije, ističe italijanska agencija.

Okružni sud nije znao za poternicu

Okružni sud nije bio upoznat da li je raspisana međunarodna poternica za Andrijom Draškovićem, rekao je za Danas predsednik Okružnog suda Siniša Važić, odgovarajući na pitanje zašto Drašković nije uhapšen u Okružnom sudu prilikom dolaska na suđenje za ubistvo Plećića. Važić ukazuje da Okružni sud nema veze sa međunarodnom poternicom, ukoliko je raspiše drugi sud.

– Zašto nije uhapšen ako je postojala međunarodna poternica pitajte MUP i srpsko Odeljenje Interpola – kaže Važić. U srpskoj kancelariji Interpola rečeno je Danasu da je (ne)postojanje međunarodne poternice za određenom osobom službena tajna.

Italijanski mediji su Draškovića povezivali sa švercom narkotika i cigareta, a tužilac iz Barija Đuzepe Šelzi ispitivao ga je, dok je bio u italijanskom zatvoru, o švercu cigareta tokom devedesetih godina.
Italijansko pravosuđe ga smatra naslednikom Željka Ražnatovića Arkana, bivšeg komandanta paravojnih jedinica Tigrovi. Draškovića mediji često pominju i kao navodnog organizatora ubistva Ražnatovića, pre sedam godina u Beogradu. Drašković je bio i svedok na suđenju za Arkanovo ubistvo, i tada je rekao da je „dobar sa Radetom Markovićem“, tadašnjim šefom Resora državne bezbednosti MUP Srbije, kao i da je značku DB dobio tokom NATO bombardovanja 1999. godine.
Drašković i njegov kum Aleksandar Golubović optuženi su za ubistvo Zvonka Plećića u restoranu „Rojal knez“ 11. septembra 2000. Suđenje Draškoviću i Goluboviću počelo je u novembru prošle godine po četvrti put iz početka.
Drašković i Golubović su, nakon prvog suđenja, u junu 2001. godine osuđeni na devet i po godina zatvora. Vrhovni sud Srbije je preinačio ovu presudu i Draškoviću izrekao 12 godina, a Goluboviću 11 godina zatvora. Međutim, tadašnji Savezni sud je na osnovu zahteva za zaštitu zakonitosti, koju je podneo savezni tužilac, doneo odluku da se postupak obnovi.
Posle drugog suđenja, Drašković i Golubović su u julu 2003. godine osuđeni na po sedam i po godina zatvora, ali je tu presudu ukinuo Vrhovni sud.
Treće suđenje je u maju 2004. godine okončano oslobođajućom presudom za optužene, uz obrazloženje da su Plećića ubili u nužnoj odbrani. Sud je tada prihvatio i svedočenja svedoka saradnika iz postupka protiv zemunskog klana. Oni su tvrdili da je Drašković bio meta „zemunaca“ i Plećića, jer su se svetili za ubistvo Željka Ražnatovića Arkana. Na žalbu tužilaštva Vrhovni sud je poništio i tu presudu i suđenje je krajem prošle godine počelo ponovo. Drašković je u pritvoru proveo četiri godine, a više puta je bio meta atentata.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari