Ministarstvo pravde će u novoj Vladi Srbije imati posebno važnu, ako ne i ključnu ulogu u nastavku procesa evropskih integracija, saglasni su sagovornici Danasa. Oni ukazuju da će pregovori o članstvu u EU početi poglavljima 23. i 24, koja se odnose na pravosuđe, borbu protiv korupcije i ljudska prava i koja će biti poslednja zatvorena, kao i da će Evropska komisija još strože pratiti da li Beograd ispunjava zacrtane kriterijume.

Nikola Jovanović, urednik časopisa Izazovi evropskih integracija i programski direktor Centra za novu politiku, kaže za Danas da će za dalji napredak Srbije na putu ka EU biti neophodno da Ministarstvo pravde „uspešno sprovodi aktivnosti koje se odnose na organizaciju sudske mreže, elaboriranje i usvajanje harmonizovanih propisa i nadzor nad pravosuđem“, kao i da se „postara da se mere koje su usaglašene sa zakonodavstvom EU primenjuju u praksi, što je u skladu s Madridskim kriterijumima“. Prema njegovim rečima, od velikog značaja biće i saradnja resora pravde s Ministarstvom unutrašnjih poslova i ostalim državnim organima.

– Pregovori o članstvu u EU počinju poglavljima koja se tiču migracije, azila, ljudskih prava i borbe protiv korupcije, odnosno pitanjima za koja je nadležan i MUP, zbog čega je nužna koordinacija dva ministarstva – ističe Jovanović.

Hana Semanić, ekspertkinja za Zapadni Balkan i članica Centra za proširenje EU iz Budimpešte, ocenjuje za Danas da će srpsko pravosuđe „morati u praksi da pokaže da je delotvorno“ i podseća da je Hrvatska to učinila u procesu evropskih integracija kada je podigla optužnicu protiv bivšeg premijera Ive Sanadera.

– Biće potrebno da Ministarstvo pravde kontinuirano pokazuje opipljive rezultate i predstavlja nacrte budućih reformi – upozorava naša sagovornica.

Prema njenim rečima, „činjenica da dva najteža poglavlja prva čekaju Srbiju u procesu pregovora sa Unijom ne mora biti loš znak“.

– To što su u ranijim proširenjima poglavlja 23. i 24. ostavljana za kraj nije značilo da je i bilo lako nositi se s njima, čemu smo i sami bili svedoci u slučaju Bugarske i Rumunije. Prethodna iskustva nas takođe uče da je kontinuirano suzbijanje korupcije i kriminala, posebno u državnoj upravi, jedan od najvećih izazova i smatram da će baš to biti jedan je od ključnih zadataka Ministarstva pravde na putu Srbije ka EU – naglašava Hana Semanić.

Podsetimo, Evropski parlament je u Rezoluciji od 29. marta 2012. izrazio zabrinutost u vezi sa sprovedenom reformom pravosudnog sistema Srbije i borbi protiv korupcije. Između ostalog, ocenjeno je da je potrebno „pojačati napore da bi se osigurala nezavisnost i stručnost sudstva i tužilaštva, te reorganizovalo pravosuđe“.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari