Anders Bering Brejvik, osumnjičen za dva napada u Oslu i okolini u kojima je prema poslednjem bilansu poginulo više od 76, uglavnom mladih ljudi, na prvom pojavljivanju u sudu rekao je da je imao pomagače i da je organizacija kojoj pripada sastavljena od još dve ćelije. Takvi navodi predstavljaju suprotnost u odnosu na njegove ranije tvrdnje da je sam organizovao i izveo napade.

Brejvik je, takođe, kazao da je želeo da spreči Laburističku partiju da regrutuje mlade, jer ljude iz te vladajuće stranke u Norveškoj doživljava kao glavne krivce za „masovni uvoz muslimana“. „Hteo sam da osujetim napore muslimana da preuzmu kontrolu nad zapadnom Evropom i želeo sam da pošaljem jasan signal ljudima“, kazao je Brejvik, objašnjavajući zašto je dum-dum mecima otvorio vatru u omladinskom kampu vladajućih laburista na ostrvu Utoja, ubivši 68 ljudi, i zašto je prethodno postavio bombu ispred zgrade vlade, u čijoj eksploziji je poginulo osam osoba.

Brejviku je pritvor produžen za osam nedelja. Sud je uz to odlučio da Brejvik provede četiri nedelje u potpunoj izolaciji, što znači da će moći da viđa samo svog advokata. Saslušanje je trajalo oko 40 minuta, pošto je počelo oko 13.50. Advokat Brejvika je u nedelju norveškoj televiziji rekao da njegov štićenik ima dve želje u vezi sa saslušanjem pred sudom. Prva je – da dođe u uniformi, i druga, da saslušanje bude javno. Brejvik je pripremio govor za tu priliku nastojeći, prema oceni agencije AP, da pojavljivanje pred sudom pretvori u predstavu i pozornicu za javno iznošenje oštrih antimuslimanskih stavova. Ispred suda u Oslu još od podneva, bilo je preko stotinu domaćih i stranih novinara, a jedna grupa građana napala je automobil misleći da u njemu policija dovozi Brejvika prema sudu. Oni su, zgroženi zločinom, uzvikivali: „Niko neće razoriti grad koji volimo i njegove ljude“. Brejvikovom advokatu su vikali da može da pozdravi svog klijenta i da mu prenese da gori u paklu. Neko je povikao i pitao ga kako ga može braniti. Brejvik je u blindiranom „mercedesovom“ džipu doveden na sporedni ulaz, kroz podrum, do sale za suđenje.

Anders Bering Brejvik označen je kao sumnjiv još u martu ove godine, saopštila je norveška policijska bezbednosna služba PST. Brejvik je navodno tada privukao pažnju policije, jer je kupio proizvode jedne poljske kompanije koja prodaje hemikalije, ali je ovaj događaj bio previše beznačajan da bi se na osnovu njega preduzeli dalji koraci, izjavila je direktorka PST Jana Kristiansen za norvešku televiziju NRK.

Poljska policija saopštila je da je privela trgovca hemikalijama, kod kojeg je Brejvik kupovao hemikalije za izradu bombe aktivirane u petak u centru Osla, a državno tužilaštvo je navelo da je jedna osoba saslušana i da nije uhapšena, niti je protiv nje podignuta optužnica. Policija je u Vroclavu pretresla skladište preduzeća koje hemikalije prodaje preko Interneta.

Brejvikov otac izjavio je da je njegovom sinu bilo bolje da izvrši samoubistvo. „Mislim da je, na kraju, trebalo da oduzme život sebi, a ne da ubije toliko ljudi“, rekao je Jens Brejvik u intervjuu za TV2, snimljenom na jugu Francuske, gde taj penzionisani diplomata živi. Jens Brejvik je kazao da sa svojim sinom nije u kontaktu već 15 godina, a da posle nezapamćenih zločina koje je Anders počinio u petak u Norveškoj, više ne želi da ima bilo kakve veze s njim, prenele su agencije. Sve vreme trajanja intervjua, na sunčanoj terasi u kući u Kurnanelu, na snimku se vide i francuski policajci. Brejvikov otac priznaje da su to teške reči o njegovom sinu, ali i dodaje da je, kada pomisli šta se dogodilo, „ispunjen očajanjem“. „I dalje ne razumem kako se tako nešto moglo dogoditi. Niko normalan to ne bi uradio“, rekao je Jens Brejvik.

Članovi norveške kraljevske porodice, šef vlade i još na hiljade anonimnih ljudi odalo je juče u podne poštu žrtvama napada. Od berze u Oslu, preko železničkog saobraćaja i aerodroma, svi su se zaustavili na jedan minut kako bi odali poštu žrtvama najvećeg masovnog zločina u toj zemlji od Drugog svetskog rata. „Proglašavam minut ćutanja kao znak odavanja pošte žrtvama napada na sedište Vlade i na ostrvo Utoja“, rekao je premijer Jens Stoltenberg koji je zajedno sa članovima kraljevske porodice stajao na ulazu ispred zgrade Univerziteta u norveškoj prestonici.

Brojni građani Osla i drugih gradova u Norveškoj crvenim ružama su zasuli prostor ispred gradske katedrale u prestonici države. „Nikada nisam mislio da ću videti nešto poput ovoga u Norveškoj, izjavila je kroz plač Norvežanka Tov Baust za Gardijan. Uveče se na bdenju u centru norveške prestonice okupilo oko 150 hiljada ljudi, javile su agencije. U znak solidarnosti, pozivu da minutom ćutanja odaju poštu žrtvama napada odazvale su se i ostale skandinavske zemlje među kojima Danska, Finska, Švedska i Island. Seška Stanojlović, dugogodišnja spoljnopolitička novinarka, ocenjuje za Danas, da tragedija s kojom se suočila Norveška predstavlja izazov ne samo za tu skandinavsku državu već i za celu zapadnu Evropu.

– Ekstremizam i radikalizam nesumnjivo će ostati veliko iskušenje u i narednim godinama – smatra naša sagovornica. Ipak, ona ne očekuje značajnije promene u politici Norveške.

– Nedavni napad predstavlja i veliki udar na čvrsto utemeljenu politiku tolerancije, po kojoj je Norveška čuvena, ali ne verujem da će biti promenjena politika Vlade u Oslu – naglašava Seška Stanojlović.

Predrag Simić, profesor Fakulteta političkih nauka, kaže za naš list da Norveška ima imidž mirne i stabilne države, koja nudi šanse za dobar život, ali da će posle ove tragedije svakako biti sprovedene određene promene, uključujući povećanje stepena bezbednosti.

– Norveška se prvi put suočava s nasiljem ovakvih razmera, a šok je još veći imajući u vidu podatak da krivac za napad građanin te države, koji potiče iz redova hrišćanskih desničara i ostavio je manifest od 1.500 strana – ocenjuje Predrag Simić.

Stoltenberg: Nek sud odluči o kazni

Norveški premijer Jens Stoltenberg izjavio je Prvoj srpskoj televiziji da je cilj napada Andresa Brejvika u centru Osla i na ostrvu Utoji nisu bili ljudi, već želja da „upozori“ Norvežane i čitavu Evropu na opasnost da bi Norveška mogla da postane „muslimanska kolonija“. Na pitanje da li se u Norveškoj razmišlja o promeni zakona, prema kome Brejvik može da bude osuđen na maksimalno 21 godinu zatvora, Stoltenberg je odgovorio da Norveška „ima svoje principe i zakone“. „Neka sud odluči o kazni. Moje je da se pobrinem za porodice žrtava“, rekao je Stoltenberg. On je dodao da je o eventualnoj promeni zakona razgovarao sa norveškim kraljem Haroldom i citirao je monarha, koji je rekao da bi radije živeo u zemlji gde „jedan Brejvik može da dobije 20 godina zatvora, nego u zemlji gde vlada ima na raspolaganju smrtnu kaznu ili doživotnu robiju“. Stoltenberg je pomenuo i da je razgovarao sa predsednikom Srbije Borisom Tadićem i dodao da „visoko ceni“ reči utehe i saučešća.

Novi bilans – 76 poginulih

Norveška policija je saopštila da je broj žrtava bombaškog napada izvedenog u petak u centru Osla povećan sa sedam na osam, ali da je broj ubijenih na ostrvu Utoja smanjen sa 86 na 68, prenele su agencije. Portparol policije Ojstajn Maeland objasnio je da je veći, pogrešan broj žrtava na ostrvu posledica toga što su policija i spasioci bili dosad usredsređeni na pružanje pomoći preživelima i obezbeđivanje područja. Maeland je rekao da su sva pronađena tela odneta sa Utoje, što je omogućilo da se napravi precizniji trenutni bilans. S druge strane, dodao je on, potraga za nestalima i dalje traje, što može na kraju dovesti i do toga da konačan broj žrtava bude povećan.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari