Pupčana vrpca, koja se obično odbacuje nakon rođenja, jedan je od najbogatijih depoa matičnih ćelija u ljudskom organizmu. Ukoliko se one sačuvaju na rođenju, mogu jednog dana biti najbolji lek za lečenje deteta, njegove braće i sestara, ali i drugih članova porodice.
U Srbiji se procedura uzimanja matičnih ćelija od septembra 2008. obavlja u skladu sa instrukcijom o uzimanju i transportu krvi iz pupčanika koje je izdalo Ministarstva zdravlja Srbije. Nekoliko porodilišta poseduje dozvolu za ostavljanje krvi iz pupčanika, što budućim roditeljma daje mogućnost da odaberu banku matičnih ćelija u kojoj će deponovati matične ćelije iz pupčanika, odnosno, zalog za bezbednu budućnost svog deteta.
Srbija je, prema broju ostavljenih uzoraka, na dnu lestvice u Evropi, gde u većini zemalja raste broj bankiranih uzoraka, dok su prema broju ostavljenih uzoraka krvi iz pupčanika u odnosu na broj stanovnika vodeće zemlje Grčka, Slovenija, Mađarska i Bugarska.
Prva britanska banka za skladištenje i čuvanje matičnih ćelija „Fjučer Helt“ (Future Health) iz Notingema otvorila je nedavno predstavništvo i u Srbiji. Reč je o porodičnoj banci matičnih ćelija, a uzorci pupčane krvi koji se čuvaju u njenim laboratorijama mogu da se koriste za lečenje samog deteta (vlasnika uzorka) i članova porodice ukoliko za tim postoji potreba.
Prema rečima Branka Dašića, izvršnog direktora beogradskog predstavništva, „Fjučer Helt“ poseduje sve neophodne standarde, uključujući licencu Agencije za skladištenje ljudskih tkiva u skladu sa najnovijom direktivom za ćelije i tkiva Evropske unije.
On navodi podatak da je britanska vlada investirala 2,5 milijardi funti u desetogodišnje istraživanje primene matičnih ćelija, što ukazuje na to koliki se značaj pridaje toj medicinskoj oblasti.
Čuvanje matičnih ćelija podrazumeva proces gde se pupčana krv (bogata matičnim ćelijama), bezbedno prikupljena pri rođenju, pod strogim uslovima zamrzava i odlaže u specijalnim kontejnerima. Te ćelije smatraju se „gradivnim elementima“ i mogu da se razviju u različite tipove ćelija u organizmu. Njihove jedinstvene osobine omogućavaju organizmu da regeneriše oštećene ćelije i organe, na primer oštećeni srčani mišić. Upotreba matičnih ćelija danas može pomoći u terapiji leukemije, anemije i srčanih problema. Ona može da spase život deteta, a u budućnosti to će biti prirodan izbor u lečenju bolesti, kao što je to danas penicilin, na primer.
Fjučer Helt se ne bavi istraživanjem primene matičnih ćelija u lečenju, već omogućava samo obradu, krioprezervaciju i čuvanje.
Moguće je da se čak i nasledne bolesti uspešno leče korišćenjem matičnih ćelija iz pupčane krvi. Matične ćelije su već primenjene u terapiji leukemije, Hočkinove bolesti, kao i genetski uzrokovanih oboljenja kao što je srpasta anemija. Uspešno se primenjuju u lečenju imunodeficijencije, bolesti koštane srži. Svakodnevno se objavljuju nova saznanja o potencijalu matičnih ćelija u tretmanu sve šireg spektra bolesti uključujući multiplu sklerozu, dijabetes i karcinome. U budućnosti očekuje se velika primena ovih ćelija u regenerativnoj mediicini, lečenju dijabetesa tip 1 (insulin zavisni) i cerebralne paralize.
Aleksandar i Danijela Ćirković, ginekolozi, ostavili su u banku matične ćelije mlađeg sina. Doktor Ćirković navodi da su u primeni najdalje otišli Kinezi, kod kojih se odlično radi regeneracija nervnih ćelija, a uspešnost iznosi od 25 do 85 odsto u obnavljanju tkiva za koje se uoči da se ne regenerišu. U GAK Narodni front godišnje se obavi 7.500 porođaja, a u klinici u Šangaju 80.000, dok se mesečno 10.000 uzoraka odlaže u javnu banku. On ističe da su, pored građevinskog zemljišta, najbolji zalog za budućnost – matične ćelije.
Naravno, postoje i ograničenja. Tako, nekada upotrebu u lečenju bolesti određuje broj uskladištenih ćelija. Na sreću, u nekim zemljama uveliko se primenjuje postupak za laboratorijsko umnožavanje matičnih ćelija.
Bezbednost
Svaki uzorak prolazi detaljno mikrobiološko i kvalitativno testiranje. Pupčana krv se transportuje u termalnoj transportnoj kutiji, preko kurira odobrenih za medicinske uzorke. Matične ćelije čuvaju se u specijalnim laminarnim kesama za krioprezervaciju koje imaju dve nezavisne komore, tako da omogućavaju višestruku primenu. U samoj banci obezbeđeno je 24-časovno praćenje sedam dana u nedelji. Čuvanje matičnih ćelija košta 1.790 evra na 20 godina.
Iz mlečnog zuba
Matične ćelije moguće je sačuvati i iz dentina, zubne pulpe, mlečnog zuba, a one su kopmpatibilne samo za tu osobu. Matične ćelije su prvi put otkrivene u izvađenim mlečnim zubima pre pet godina na Američkom institutu za dentalna i kraniofacijalna istraživanja. Svaki mlečni zub sadrži oko 15 matičnih ćelija. Istraživači ističu kako se matične ćelije mogu iskoristiti za uzgoj dentalne pulpe, celih zuba ili samo njihovih delova. Takođe, te matične ćelije mogu da se sakupljaju i čuvaju za slučaj potrebe, a očekuje se da će za par godina ta metoda biti u široj primeni.
Transplantacija
Prva uspešna transplantacija matičnih ćelija iz pupčane krvi izvedena je 1988. kod petogodišnjeg dečaka sa Fankonijevom anemijom. Bez transplantacije matičnih ćelija iz pupčane krvi šanse za preživljavanje su bile ravne nuli. Nakon transplantacije, dečak se potpuno oporavio i živ je i zdrav i danas. Od tada je obavljeno više od 6.000 transplantacija matičnih ćelija pupčane krvi.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.


