Stomak, foto: Iakov Filimonov / Alamy / ProfimediaU svetu u kojem su pekare na svakom ćošku, dostava hrane udaljena samo nekoliko klikova, a police prepune proizvoda koji obećavaju zdraviji život, nije uvek lako prepoznati šta zaista prija našem stomaku.
Zanimljivo je da problem često nisu samo brza hrana, pržena jela ili slatkiši. Čak i neke namirnice koje imaju reputaciju zdravih mogu kod određenih ljudi izazvati nadimanje, gasove, nelagodnost i probleme sa stomakom.
Stručnjaci za ishranu upozoravaju da ne postoji univerzalna lista zabranjenih namirnica. Ono što jednoj osobi prija, drugoj može izazvati ozbiljnu nelagodnost. Ipak, određene grupe hrane češće od drugih opterećuju digestivni sistem, piše Healthy.
1. Rafinisani ugljeni hidrati
Nisu svi ugljeni hidrati isti. Dok složeni ugljeni hidrati, poput batata, integralnog pirinča ili bundeve, mogu biti deo uravnotežene ishrane, problem nastaje kada dominiraju rafinisane namirnice.
Beli hleb, peciva, krofne, mafini i bela testenina brzo podižu nivo šećera u krvi, što dugoročno može doprineti gojenju, upalama u organizmu i insulinskoj rezistenciji.
2. Nezdrave masnoće
Trans masti, zasićene masti i pojedine omega-6 masne kiseline povezane su sa hroničnim upalnim procesima u organizmu.
Najčešće ih nalazimo u industrijski prerađenim proizvodima, masnom mesu, nekim slatkišima i prženoj hrani.
S druge strane, kvalitetne masnoće iz maslinovog ulja, avokada ili orašastih plodova pomažu sitosti i zdravlju ćelija.
3. Prerađeno meso
Viršle, salame, paštete i različiti suhomesnati proizvodi često sadrže velike količine soli, zasićenih masti i aditiva.
Nutricionisti upozoravaju da se takva hrana sporije vari i duže zadržava u crevima, što može izazvati osećaj težine i nadutosti.
4. Pržena hrana
Pomfrit, pohovana jela i druga pržena hrana poznati su neprijatelji dobrog varenja.
Zbog visokog sadržaja masti želudac ih obrađuje sporije, pa često dolazi do gorušice, refluksa i osećaja punoće.
5. Mleko i mlečni proizvodi bogati laktozom
Kako starimo, organizam proizvodi sve manje enzima laktaze, koji je neophodan za razgradnju laktoze.
Zbog toga mleko, običan jogurt, mekani sirevi i mlečni deserti kod mnogih ljudi izazivaju nadimanje, gasove i grčeve.
6. Hrana bogata fruktozom
Fruktoza je prirodni šećer koji se nalazi u voću, ali i u brojnim zaslađivačima.
Kod osetljivih osoba veće količine mogu izazvati dijareju, nadutost i pojačano stvaranje gasova.
Najčešći izvori su:
jabuke
mango
lubenica
med
agavin sirup
kukuruzni sirup sa visokim sadržajem fruktoze
7. Beli luk, crni luk i određene žitarice
Iako se smatraju veoma zdravim namirnicama, beli i crni luk sadrže fruktane, vrstu vlakana koju mnogi ljudi teško vare.
Sličan problem mogu izazvati i pšenica, ječam i pojedine mahunarke.
8. Pasulj i pojedini orašasti plodovi
Pasulj je bogat proteinima i vlaknima, ali je poznat i po tome što podstiče stvaranje gasova.
Isti efekat mogu imati indijski orah i pistaći.
Razlog leži u fermentaciji određenih ugljenih hidrata u debelom crevu.
9. Veštački i prirodni zaslađivači
Zaslađivači poput manitola, izomalta i polidekstroze često se nalaze u proizvodima bez šećera.
Pošto ih organizam ne apsorbuje u potpunosti, bakterije u crevima ih razgrađuju, što može dovesti do nadimanja i gasova.
10. Nemasni proizvodi
Paradoksalno, proizvodi sa oznakom „bez masti“ nisu uvek najbolji izbor.
Masnoće iz kvalitetnih izvora doprinose osećaju sitosti i stabilnijem nivou energije. Kada ih nema, često se nadoknađuju dodatim šećerima ili skrobom.
11. Alkohol
Alkohol donosi veliki broj „praznih“ kalorija, a istovremeno podstiče skladištenje masti.
Pored toga, često smanjuje samokontrolu, pa ljudi nakon nekoliko pića lakše posegnu za grickalicama i slatkišima.
12. Zaslađeni napici
Gazirani sokovi, ledeni čajevi i industrijski voćni sokovi mogu izazvati nadutost i nelagodnost.
Kod gaziranih pića dodatni problem predstavlja ugljen-dioksid koji povećava stvaranje gasova u digestivnom sistemu.
13. Peciva za doručak
Mafini, kroasani i slična peciva često deluju kao praktičan doručak, ali uglavnom sadrže velike količine rafinisanog brašna, šećera i masti.
Takva kombinacija ne pruža dugotrajan osećaj sitosti i može opteretiti organizam.
14. Gotove salate iz prodavnice
Sama salata nije problem. Problem često predstavljaju prelivi puni šećera, soli i dodatnih masnoća.
Nutricionisti preporučuju jednostavnije kombinacije sa maslinovim uljem, sirćetom, limunovim sokom i začinima.
15. Slane grickalice
Čips, flips i slične grickalice sadrže velike količine natrijuma, koji podstiče zadržavanje vode u organizmu.
Rezultat su nadutost, osećaj težine i privremeno povećanje telesne težine.
Stomak ne reaguje isto kod svih
Ono što je važno naglasiti jeste da nijedna od ovih namirnica nije nužno problematična za svakoga. Mnogi ljudi mogu bez problema da jedu pasulj, mlečne proizvode ili voće bogato fruktozom.
Stručnjaci zato savetuju da se pažljivo prati reakcija organizma i da se, ukoliko se često javljaju nadutost, gasovi ili nelagodnost nakon jela, vodi dnevnik ishrane.
Ponekad upravo najzdravija hrana na tanjiru može biti razlog zbog kojeg se stomak buni. A razumevanje sopstvenog organizma često je važnije od bilo koje univerzalne dijete.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.


