US Senator Bernie Sanders

Getty Images
Sanders se kandidovao i 2016. godine, kada je izgubio od Hilari Klinton

Američki senator Berni Sanders kaže da će se 2020. ponovo kandidovati za predsednika, što će mu biti drugi takav pokušaj u taboru demokrata.

Senator iz Vermonta, star 77 godina, zbog naprednih stavova postao je zvezda predsedničke kampanje 2016, iako je izgubio tu trku.

Kako je naveo u poruci pristalicama – vreme je da završi započetu „političku revoluciju“.

Sanders je poznat kao žestoki kritičar američkog predsednika Donalda Trampa, a sada ga je opisao kao „patološkog lažova“ i „rasistu“.

Inače, on je nezavisni senator, koji sarađuje sa taborom demokrata.

Sada je postao jedno od najpoznatijih lica koja su najavila kandidaturu, a prva istraživanja javnog mnjenja ukazuju da bi mogao da dogura daleko.

On traži opštu zdravstvenu zaštitu, minimalnu zaradu od 15 dolara i besplatno fakultetsko obrazovanje, što je privuklo mlade glasače. Pored toga, dobio je milione dolara u malim donacijama i postao jedan od stubova levice.

U trci za nominaciju demokrata 2016. godine izgubio je od Hilari Klinton.

„Pre tri godine, kada smo pričali o ovim i drugim idejama, rečeno nam je da smo radikalni i ekstremni“, naveo je Sanders.

„Vi i ja zajedno, kao i kampanja iz 2016. godine, pokrenuli su političku revoluciju. Vreme je da završimo tu revoluciju i u praksi primenimo viziju za koju smo se borili“.

Bernie Sanders speaks at a Committee on Racial Equality Sit-In in 1962

University of Chicago Library
Sanders govori na Komitetu za rasnu jadnakost 1962. godine

Više nije autsajder

Entoni Zurker

Posle pokreta koji je 2016. napravio veliku buru u Demokratskoj partiji, Berni Sanders sada ponovo želi da stigne do vrha.

Sada neće biti autsajder – trku počinje sa čela, što ima brojne prednosti.

Međutim, sve to ima i cenu. Za razliku od 2016. godine, kada je Hilari Klinton izbegavala da se suoči sa njim, iz straha da će je njegove pristalice kasnije odbaciti kao opciju za glasanje, novi rivali neće imati taj problem.

Te 2016. „demokratski socijalista“, kako je sebe nazvao, istakao je napredan program.

Ipak, delom i zbog njegovih uticaja, čitava Demokratska partija je dosta otišla ulevo kada je reč o pitanjima zdravstvene zaštite, obrazovanja i nejadnakosti prihoda.

Sada njegova poruka više nije jedinstvena.

Senator iz Vermonta će zadržati bazu pristalica, ali da li će neki drugi glasači želeti novo lice? To bi moglo da dovede do sukoba između njih i onih koji veruju da je Berni „revolucija“ jedini put napred.

Ipak, Sanders ima dobre šanse, ali neće biti lako.


Elizabet Voren, Kristen Gilibrand, Kamala Heris, Džon Dilejni i Džulijan Kastro takođe su najavili kandidaturu i prvi put je to uradilo više žena.

Takođe, ukoliko Sanders uspe, postaće najstariji predsednički kandidat u istoriji SAD.

„Veoma dobro znate da živimo u ključnom i opasnom trenutku u američkoj istoriji“, naveo je on.

„Borimo se protiv predsednika koji je patološki lažov, prevarant, rasista, seksista, ksenofob, neko ko podriva američku demokratiju i vodi nas u pravcu autokratije“.

Sanders supporter with white hair T-shirt

Getty Images
Sanders je u kampanji iz 2016. privukao veliki broj mladih glasača

Ko je Berni Sanders?

Sanders je nezavisni senator sa najdužim stažom u istoriji Kongresa, ali se kandiduje u taboru demokrata jer, kako kaže, kandidat treće partije ima manje šanse.

Studirao je na Univerzitetu u Čikagu, a tokom 60-tih i 70-tih učestvovao je u antiratnim protestima i borbama za ljudska prava, poput Marša na Vašington 1963. godine.

On je 1990.godine izabran u Kongres i tamo je bio sve dok se nije kandidovao i osvojio mesto u Senatu 2007. godine.

Kada je 2016. ušao u trku za kandidata demokrata na predsedničkim izborima niko mu nije davao mnogo šansi, ali je nakon nekoliko televizijskih debata postao prava zvezda.

Sebe naziva „demokratskim socijalistom“, što je opisao kao osobu koja želi da „stvori funkcionalnu ekonomiju za sve, a ne samo za veoma bogate“.

Kada je reč o spoljnoj politici, smatra da uvek prvo treba iskoristiti sve diplomatske načine za rešavanje problema, a glasao je protiv napad na Irak 2002. godine.

Te 2016. je bio najveći rival Hilari Klinton, ali je na kraju ona osvojila nominaciju demokrata, nakon čega je izgubila od Trampa.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari