Prajd

BBC

Do prvog Evroprajda u jugoistočnoj Evropi sve je manje vremena, ali je na internetu i u medijima sve više (dez)informacija o tome šta sve on podrazumeva.

Na društvenim mrežama i u pojedinim medijima piše se o potencijalnom otkazivanju Prajda, navodnom organizovanom obilasku crkvi i manastira za učesnike Parade ponosa, kao i o tome da će oni „širiti majmunske boginje“.

„To je samo još jedan stepen homofobije u ovoj državi“, kaže Stefan Šparavalo iz organizacije Da se zna, koja se bori za prava LGBT zajednice u Srbiji.

„Pojedine političke partije se tako intenzivno bave ovom temom zato što procenjuju da je homofobija i dalje plodno tle da se dobijaju glasovi i da privuku pažnju“, rekao je za BBC na srpskom.

Beograd će od 12. do 18. septembra biti domaćin Evroprajda, međunarodnog događaja posvećenog LBGT pravima koji se svake godine održava u nekom od gradova u Evropi.

Organizatori očekuju oko 15.000 gostiju iz čitave Evrope, kao i veliki broj stranih zvaničnika, a pored šetnje u Nedelji ponosa biće organizovan i niz manifestacija.

„Ovo je velika prekretnica za LGBTI+ zajednicu u celom regionu koja će označiti početak nove ere“, navodi se na sajtu beogradskog Evroprajda.

O otkazivanju Prajda

Na društvenim mrežama i pojedinim medijima u poslednje vreme kruži informacija da će Parada ponosa biti otkazana.

O tome je na televiziji Pink pričao i urednik tabloida Informer, Dragan Vučićević.

„Gej parada u Srbiji neće biti održana zbog trenutne bezbednosne situacije u zemlji i to je zvanična odluka“, naveo je Vučićević.

Međutim, organizatori su to demantovali.

„Kao organizatori Evroprajda u Beogradu, svakodnevno komuniciramo sa državnim organima i nemamo bilo kakav nagoveštaj da se održavanje događaja može na bilo koji način dovesti u pitanje“, navodi se u njihovom saopštenju, preneo je Danas.

„Zato kažemo – da, Evroprajd će biti održan u Beogradu, njegovi učesnici biće potpuno bezbedni i poslaćemo poruke o značaju tolerancije i poštovanja ljudskih prava LGBT+ zajednice.“

Očekuju i traže od najviših predstavnika države da „otklone svaku sumnju“, dodali su.

Međutim, najviši državni zvaničnici do sada nisu izričito rekli da li će Prajda biti.

„Ne cenim nikoga ko govori o Evroprajdu, ni one koji ga napadaju ni one koji ga hvale, imamo mnogo prečih briga“, izjavio je predsednik Srbije i lider SNS-a Aleksandar Vučić.

„Grozni su mi i oni koji bi da, tukući ‘pedera pored sebe’ tuku ‘pedera u sebi’, kao i oni koji bi nešto da hvališu, a ne razmišljaju kakve probleme ima Srbija i šta joj je natovareno na vrat“, rekao je Vučić i naglasio da se „pesnički izražava“.

Šparavalo smatra da je „što je moguće duže prolongiranje neizvesnosti manir komuniciranja ove vlasti.“

„To smo videli i na početku pandemije, kada su donošene bezbednosne mere, pa i sada kada je u pitanju mandatar vlade, a u tom maniru se komunicira i pitanje Evroprajda.

„Poslednju informaciju dobili smo od Vučića, koji je rekao da će nadležne institicije u narednom periodu doneti odluku, ali nema indicija da će Prajd biti zabranjen, niti da se to uopšte uzima u obzir.“

Za to vreme na otkazivanje Prajda pozvalo je nekoliko desničarskih organizacija i stranaka, kao i član Predsedništva vladajuće Srpske napredne stranke (SNS) Vladimir Đukanović.

„Molim organizatore da odustanu od skupa, a ako neće, zamolio bih državu da razmisli da li ona to da otkaže, jer besmisleno je da se ovde pravi takva tenzija oko periferne, idiotske teme“, naveo je Đukanović za televiziju Hepi.


Pogledajte video: Prvi put sa mamom na Prajd u Srbiji

„Podržavam svoju kćerku od kada se rodila“, kaže Gordana Perunović Fijat.
The British Broadcasting Corporation

O obilascima manastira

Na društvenim mrežama pažnju su izazvali i navodi da će učesnici Evroprajda u Beogradu i Srbiji navodno obilaziti „i skrnaviti“ manastire i crkve.

U Fejsbuk grupi „Sremski Karlovci Aktuelni“ pojavili su se navodi da će posetioci Prajda posetiti školu „23. oktobar“, kao i manastire Krušedol i Veliku Remetu, koji se nalaze na Fruškoj gori, prenosi novosadski portal 021,

Zbog toga je Fejsbuk grupa „Pravoslavni manastiri i crkve“ najavila blokadu Fruške gore za učesnike Parade ponosa, dodaju.

Organizatori Parade ponosa demantovali su navode iz tih grupa.

„Ne postoji nijedna aktivnost u Sremskim Karlovcima, niti u bilo kom drugom gradu“, izjavio je koordinator Evroprajda Goran Miletić.

„Za aktivnosti u osnovnim školama bi bila potrebna dozvola Ministarstva prosvete, tako da ove aktivnosti nisu planirane.“

Međutim, turistička agencija Hepi gej travel (HappyGayTravel) u ponudi na sajtu nudi višednevni obilazak Beograda i Srbije u danima oko Evroprajda.

Deo njihove ture za strance podrazumeva i odlazak u Sremske Karlovce u pratnji „gej frendli vodiča“ i tu se zaista pominje obilazak manastira Krušedol.

Iz Hepi gej travela nisu odgovorili na pitanja BBC-ja na srpskom do trenutka objavljivanja teksta.

Šparavalo smatra da su manastiri „kulturno blago Srbije“ i da se „ne mogu isključivo posmatrati kao verski objekti“.

Zbog toga, kako kaže, ne vidi razlog da bilo kome bude uskraćena poseta ni njima, ni Sremskim Karlovcima, koje takođe naziva „kulturnim dobrom“.

„Kada odete u Pariz posetite Notr Dam, bez obzira da li ste otišli na Gej prajd ili u neku običnu posetu, kao što posetite i Aja Sofiju u Istanbulu – to nije nikakva provokacija.“

Prajd

BBC

O širenju majmunskih boginja

Društvenim mrežama se šire i tvrdnje i strahovi od navodnog širenja majmunskim boginjama tokom Evroprajda.

Fabio Skano, direktor Svetske zdravstvene organizacije (SZO) u Srbiji, izjavio je da su trenutno „najugroženiji muškarci koji imaju polne odnose sa muškarcima – oni čine više od 90 odsto zaraženih“.

„Ali treba da budemo obazrivi, ovo nije bolest gej populacije, seksualni kontakt nije jedini način prenosa“, dodao je Skano.

„Može da se prenese kroz produženi kontakt koža na kožu sa nekim ko ima simptome, ko kašlje, postoji rizik… Svi mogu da se zaraze“.

Neki stručnjaci apeluju na preduzimanje hitnih protivpandemijskih mera, navodeći da „svako okupljanje nosi određene epidemiološke rizike“.

„Manifestacija treba da se održi, ali naše zdravstvene vlasti treba da budu pripremljene za to, da ne bude krajem septembra – šta nam bi, kako nam se to desilo“, izjavio je epidemiolog Zoran Radovanović.

Na Balkanu, prvi slučaj zaraze potvrđen je 24. maja u Sloveniji, a u Srbiji 17. juna.

Institut za javno zdravlje „Dr Milan Jovanović Batut“ objavio je nedavno da je do 17. avgusta registrovan 31 potvrđeni slučaj majmunskih boginja.

„Epidemiološki rizik je u Evropskom regionu ocenjen kao visok, a u Afričkom regionu kao umeren“, naveli su iz „Batuta“.

„Prvi put se tokom aktuelne epidemije registruju smrtni ishodi van Afričkog kontinenta na kome je bolest do sada bila endemska, i to dva u Španiji i po jedan u Brazilu i Indiji.“

Organizatori Prajda za to vreme navode da im je bezbednost učesnika u svakom smislu, pa i zdravstvenom, od najveće važnosti.

„Evroprajd neće biti otkazan, poštovaćemo sve epidemiološke mere“, izjavio je za N1 Marko Mihailović, direktor Evroprajda.

„Ono što me brine je to što određeni protivnici Evroprajda koriste to kao povod za otkazivanje manifestacije“.

Organizatori navode i da svakodnevno sarađuju sa svim relevantnim međunarodnim i nacionalnim organizacijama i institucijama i kada je reč o sprečavanju širenja boginja.

Poverenica za zaštitu ravnopravnosti Brankica Janković prethodno je osudila dovođenje u vezu širenja majmunskih boginja sa LGBT+ ljudima.

Targetiranje bilo koje grupe ljudi na osnovu bilo kog ličnog svojstva, pa tako i na osnovu seksualne orijentacije, diskriminatorno je i zakonom zabranjeno, navela je.

Prajd

BBC

O plaćanju i naplaćivanju Prajda

Na društvenim mrežama pojavilo se i mnogo nejasnoća među LGBT+ ljudima oko toga da li će morati da iz sopstvenog džepa plaćaju aktivnosti u okviru Nedelje ponosa.

Od 12. do 18. septembar, pored šetnje ulicama Beograda, biće organizovan i niz drugih događaja, poput tribina, izložbi, predstava, koncerata i filmskih projekcija.

Tako se pojavila sumnja da će i ulaz na šetnju biti naplaćivan.

Organizatori su to demantovali.

Oni su rekli da će biti naplaćivan ulaz na samo jedan od događaja – koncert britanske muzičke zvezde Džesi Ver na Donjem Kalemegdanu u Beogradu – kako bi bio nadoknađen deo troškova organizacije.

Međutim, organizatori navode i da oni koji ne budu imali novca za koncert kartu mogu besplatno da dobiju u prostorijama Prajd info centra u Ulici Kralja Milana, u centru glavnog grada Srbije.

„Koncertu će moći da prisustvuju svi, bez obzira na materijalna primanja – svi koji dođu su dobrodošli“, kaže i Šparavalo, iako njegova organizacija ne učestvuje u organizaciji.

Osim toga, na društvenim mrežama se često pominje i to koliko će za Prajd biti izdvojeno novca iz gradskog ili republičkog budžeta.

Opozicioni Pokret Dveri desne orijentacije, koji je parlamentarna stranka, početkom avgusta je na Tviteru izneo tvrdnju da će Evroprajd u Beogradu navodno koštati 40 miliona evra.

Lider ovog pokreta Boško Obradović je 26. avgusta predao Vladi Srbije zahtev za otkazivanje Evroprajda.

Organizatori su demantovali tvrdnju Dveri o troškovima septembarske manifestacije, ističući da „država Srbija i Grad Beograd nisu dali ni dinar“ za organizaciju Evroprajda.

„Sav novac skupljen je od komercijalnih sponzora, koji su dostupni na našem sajtu, kao i od različitih međunarodnih organizacija i ponekih ambasada“, izjavio je Mihailović za Radio slobodnu Evropu.

O kršenju Ustava

Osim svakodnevnih poziva na otkazivanje Evroprajda, Dveri su 13. avgusta objavile saopštenje u kom piše da su „u obavezi da štite Ustav, Zakon o javnom okupljanju i Zakon o javnom redu i miru“.

Prema tvrdnjama pokreta, Ustav i ti zakoni se krše „vređanjem javnog morala i svih tradicionalnih vrednosti većinske Srbije“.

Ustavom Srbije svima je zagarantovana sloboda okupljanja, koja je jedno od osnovnih ljudskih prava.

Zakonom o javnom okupljanju je uređeno kako se to pravo ostvaruje.

„Sloboda okupljanja može se zakonom ograničiti samo ako je to neophodno radi zaštite javnog zdravlja, morala, prava drugih ili bezbednosti Republike Srbije“, piše u Ustavu.

Prvi pokušaj organizovanja Parade ponosa 2001. godine u Beogradu prekinut je scenama žestokog nasilja, kojeg je bilo i 2010, prilikom drugog pokušaja organizovanja Prajda.

U narednim godinama Parada je otkazivana iz bezbednosnih razloga, a od 2014. je održavana svake godine, osim kada se tome isprečila epidemija korona virusa.

Ustavni sud Srbije je 2013. godine zaključio da je zabrana Parade ponosa 2011. godine u Beogradu bila neustavna, i da je njom bio povređen član 54 o slobodi okupljanja.

Šparavalo tvrdnje da Prajd krši javni moral naziva „vrlo tendenciozno plasiranim neistinama kako bi se diskreditovala borba za LGBT+ prava“.

„Ovim skupom se zapravo koristi ustavno pravo i ne postoji način da se njime krši javni moral“, navodi Šparavalo.

„To je skup za podršku jednoj od najranjivijih grupi ljudi u Srbiji, što ne govore samo LGBT+ organizacije, već i nezavisne državne institucije, poput ombudsmana i poverenice za zaštitu ravnopravnosti.“

U nedavnom izveštaju organizacije „Da se zna“ navodi se da je tokom 2021. za 40 odsto povećan broj napada na LGBT+ osobe u odnosu na prethodnu godinu.

„Nikada nismo videli da neko za kršenje javnog morala smatra kada se muškarci skidaju na festivalu trube u Guči ili na Bir festu“, kaže Šparavalo.


Pogledajte video: Snimanje LGBT filma u ratom razorenoj Jugoslaviji

Prvi LGBT film u Jugoslaviji
The British Broadcasting Corporation

Hronologija LGBT+ prava u Srbiji

  • 2001. Prva parada ponosa LGBT ljudi u Beogradu bila je prekinuta zbog napada ekstremnih desničara, fudbalskih huligana, a bilo je predstavnika Srpske pravoslavne crkve;
  • 2004. Parada je otkazana posle martovskih nemira na Kosovu i paljenja džamija u Nišu i Beogradu;
  • 2009. Srbija je donela Zakon o zabrani diskriminacije, kojim se zabranjuje diskriminacija protiv LGBT osoba;
  • 2010. Više od 150 povređenih i oko 250 privedenih zbog nereda u Beogradu, koje su izazvali pripadnici desničarskih organizacija na Paradi;
  • 2012. Usvojene su izmene Krivičnog zakona kojim je u zakon uvedena odredba o zločinu iz mržnje i obavezna otežavajuća okolnost za krivična dela učinjena iz mržnje zbog pripadnosti polu, seksualnoj orijentaciji ili rodnom identitetu;
  • 2014. Održana je prva Parada ponosa u Beogradu bez incidenata;
  • 2021. Ministarstvo za ljudska i manjinska prava predstavilo predlog Zakona o istopolnim zajednicama, ali se posle izjave predsednika Srbije Aleksandra Vučića da takav zakon neće potpisati, o njemu više nije govorilo.

Pogledajte video: Upoznajte Aleksandra, prvog trans jutjubera u Srbiji

Ima 25 godina i pre šest započeo je proces tranzicije.
The British Broadcasting Corporation

Pratite nas na Fejsbuku,Tviteru i Vajberu. Ako imate predlog teme za nas, javite se na [email protected]

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari