Šandor Petefi

Hulton Archive/Stringer

Širom Vojvodine često se mogu čuti tamburaši kako sviraju ‘Ako si ti pupoljak od ruže’ ili ‘Na kraj šora’, pesme koje su decenijama deo narodne kulture na ovom prostoru, iako neretko ni muzičari ni publika ne bi mogli da kažu ime umetnika koji ih je napisao.

Odgovor se nalazi na ulicama Novog Sada, Subotice, Bečeja, Pančeva ili Sente – na limenoj tabli, na kojoj će znatiželjni moći da pročitaju: „Ulica Šandora Petefija“ ili „Osnovna škola Šandor Petefi“.

To je ime jednog od najznačajnijih mađarskih romantičarskih pesnika 19. veka.

Odlikovao se „gotovo bezobraznom, a ipak neponovljivom jednostavnošću i muzikalnošću“, a njegova poezija se lako pamti, ne uklapa se u šablone i izdvojila se kao „nešto najbliže ‘narodnom uhu'“, kaže Marko Čudić, šef katedre za hungarologiju Filološkog fakulteta u Beogradu.

„Neki Petefijevi stihovi do te mere su postali sastavni deo ‘mađarske duše’, do te mere zvuče poznato čak i neobrazovanim ljudima, da to niko ni pre ni posle njega nije uspeo u Mađarskoj“, objašnjava profesor Čudić za BBC na srpskom.

Šandor Petefi je bio i značajna ličnost Mađarske revolucije iz 1848. godine, jedan od simbola težnje ovog naroda ka samostalnosti i slobodi, čemu je posvetio veliki broj pesama, navodi se u njegovoj biografiji na sajtu enciklopedije Britanika.

Mađarska je u to vreme bila deo Austrougarske monarhije, sa prestonicom u Beču.

Petefijeve pesme na srpski jezik među prvima su prevodili Jovan Jovanović Zmaj, Đura Jakšić i Laza Kostić, neki od najznačajnijih srpskih pesnika 19. veka.

Oni su „najzaslužniji za njegov prodor u srpsku i jugoslovensku književnost“, kaže Kristijan Varga, hungarolog i nastavnik mađarskog jezika.

„Tada nije bilo mnogo ljudi koji su mogli da prevode poeziju sa mađarskog, a Jova Zmaj se školovao u Pešti za advokata, morao je da zna mađarski jezik i tako je počeo da prevodi Petefijeve pesme.

Ti prevodi, prema njegovim savremenicima, nisu bili mnogo kvalitetni, ali su „jako važni, jer se od tada ovaj strani autor mogao čitati na srpskom jeziku“, smatra Varga.

Pesnik blizak ‘narodnom uhu’

Petefi je prvu pesmu objavio 1842. godine, a prva zbirka pesama štampana je 1844. godine u književnom magazinu Pešti divatlap, gde je tada 21-godišnji pesnik radio kao pomoćnik urednika, navodi se u biografiji.

Samo pet godina kasnije, život čuvenog mađarskog pesnika će se okončati, ali ovaj period bio je dovoljan da njegove pesme ostanu upamćene, pa uz Mihalja Verešmartija i Janoša Aranja čini „trijadu“ najvećih pesnika mađarskog romantizma, kaže profesor Čudić.

Zbog jednostavnosti stila i prijemčivosti poezije ljudima koji nisu morali da budu visoko obrazovani, a često su bili radikalnih i drugačijih ideja, Petefi je istovremeno postao popularan i kritikovan, navodi se na sajtu enciklopedije Britanika.

„O Petefijevoj jedinstvenosti i neponovljivosti svedoči i činjenica da su mnogi, koji su posle njega pokušali da pišu u tom maniru, mislili da je takvu jednostavnost metra i ritma, takav prirodan spoj zvuka i značenja lako postići, ali su ti pokušaji (ne)slavno propali“, objašnjava Čudić.

Šef katedre za hungarologiju dodaje da je na Petefija najviše uticao Pjer Žan de Beranže, francuski pesnik i savremenik mađarskog umetnika, ali je „znao i Šekspira uzduž i popreko“.

Ipak, činjenica da je poginuo boreći se za slobodu i samostalnost Mađarske, smatra Čudić, još jedan je značajan faktor.

„Pitanje je da li bi Petefijev kult bio tako snažan da oko njegove pogibije nije ispreden mit i gomila teorija zavera“, kaže on.

Šandor Petefi

Getty Imagno/Contributor

Glas revolucije i nesuđeni vojnik

Petefi se tokom rane mladosti školovao u licejima širom Mađarske, promenio je čak osam škola, a kada porodica više nije imala novca za školovanje, sa 16 godina prijavio se u vojsku u gradu Šopron.

Kao vojnik austrougarske vojske poslat je u Grac, a kasnije i u Zagreb, današnju prestonicu Hrvatske, ali je zbog zaraze tifusom veći deo vremena proveo u bolnici, pa je već 1841. godine otpušten iz vojske i vratio se u Šopron.

Uvertira u rat za nezavisnost Mađarske bilo je formiranje patriotski orijentisane omladine u ovom delu monarhije, koja je težila nacionalnom osvešćenju i višem stepenu nezavisnosti Mađarske u okviru carstva, navodi se na specijalizovanom sajtu za istoriju Svet Habzburga.

Deo ovog pokreta bio je i Šandor Petefi koji je ideje plasirao u časopisima za koje je pisao i koje je uređivao tokom poslednjih pet godina života.

Tamo je objavljivao neke od pesama koje su kasnije postale simbol revolucije koja je počela 1848. godine.

„U njima dominira iskreni sentiment, autentični revolucionarni patos i zanos jednog ljudski možda još nedovoljno zrelog, ali pesnički genijalnog i stasalog mladog čoveka“, kaže profesor Čudić.

U pesmi Sloboda sveta, još jednoj koja poziva na buđenje nacionalnih osećanja Mađara, Petefi se nada da neće „na dušeku skončati tek, istina svenuti kao cvet“.

Priželjkuje drugačiji kraj: da u borbi za slobodu „na bojištu ostane njegov krvavi leš“.

Šandor Petefi poživeo je tek 26 godina, pošto je 31. avgusta 1849. godine stradao u bici kod Šegešvara, tada grada u Austrougarskoj monarhiji, koji je danas deo Rumunije.

Bitka je vođena kao deo mađarskog rata za nezavisnost (1848-1849), a sukobile su se se mađarska revolucionarna vojska i ruska armija.

Pobedu su odneli Rusi, a istoričari veruju da je Petefi stradao u bici, iako telo nikada nije pronađeno, prema informacijama dostupnim u enciklopediji Britanika.

Kako je Petefi ušao u srpsku književnost?

Petefiju mnogi izvori pripisuju delimično srpsko poreklo preko oca Ištvana Petroviča, mesara iz mesta Baja na jugu današnje Mađarske, navodi se na sajtu Biografija.

Neki smatraju i da je originalno ime njegovog oca bilo Stevan, koje je kasnije promenjeno u mađarsko Ištvan, kao i da je Šandor Petefi po rođenju nosio ime Aleksandar Petrovič.

Majka mu je bila Marija Hruz, poreklom iz Slovačke, a Šandor je rođen u Kiškerešu u današnjoj Mađarskoj, na oko 70 kilometara od Subotice.

Iako je poreklo Petefijevog oca plod nagađanja, a današnja saznanja ukazuju da su mu roditelji bili Slovaci evangelističke vere, ne treba odbaciti mogućnost da su tvrdnje o poreklu doprinele interesovanju Srba južno od Dunava za njegova dela, smatra profesor Čudić.

Jovan Jovanović Zmaj bio je prvi koji je preveo jednu Petefijevu pesmu na srpski jezik, bila je to Razorena čarda, koja je na tom jeziku objavljena 1855, šest godina posle smrti mađarskog umetnika.

„Zmaj se, kao čovek koji se s lakoćom kretao kroz susednu mađarsku kulturu, možda delimično rukovodio i tim biografskim razlozima kada je odlučio da prevodi Petefija“, objašnjava.

Srpske i mađarske slobodarske težnje su, kako kaže ovaj hungarolog, došle u direktan sukob 1848. i 1849. godine, pa su revolucionarni i oslobodilački motivi u Petefijevim delima mogli imati uticaja na prve prevodioce, Zmaja i Đuru Jakšića.

„Moguće je da je posebno na njih dvojicu najviše uticala ta, u briljantne stihove pretočena pravdoljubivost i želja da se zbaci jaram, da se odbace lanci i bukagije u kojima su isuviše dugo ‘naši preci bili'“, dodaje Čudić.

Jovan Jovanović Zmaj, Đura Jakšić i Laza Kostić bili su najpoznatiji srpski pesnici 19. veka koji su prevodili Petefija na srpski jezik, a uticaj mađarskog umetnika na njih zapaža i Ištvan Lokoš, mađarski slavista i profesor književnosti, navodi se u publikaciji Interkulturalna razmišljanja o prevodima Petefija na srpski Univerziteta Transilvanije.

Ova trojica pesnika, „koja su podigla srpsku poeziju na visok nivo čak i za evropske standarde“, odgojeni su na mađarskoj kulturi, obrazovali su se u toj zemlji i bili su pod snažnim uticajem mađarske poezije, objasnio je Lokoš.

Jovanović je zaslužan i za sveopšte otvaranje srpske književnosti za mađarske autore, a u njegovim pesmama može se uočiti „Petefijevska atmosfera i likovi“, dodaje on.

Uticaj Petefija na srpske autore pre svega se može tražiti u revolucionarnom momentu, a dobar primer za to je pesma Otadžbina Đure Jakšića, navodi Čudić.

„Ali se može primetiti i u savršenoj jednostavnosti stiha, u apsolutnoj, sve vreme najprirodnijoj mogućoj rimi – u tom kontekstu, Petefi je bio izazov i u prevodilačkom smislu, kao svojevrsna mentalna vežba i poligon za brušenje pesničkih alata“, dodaje ovaj hungarolog.

Koliko je danas važan Petefi?

Kristijan Varga je diplomirao na odseku za hungarologiju Filološkog fakulteta u Beogradu, a tokom studija uvideo je da se Petefiju ne pridaje „ništa veća ili manja pažnja nego drugim mađarskim pesnicima“.

„Jedina je razlika što je bio i revolucionar, pa se pomalo pominjao i na drugim predmetima pored književnosti“, kaže ovaj hungarolog.

U Kulturno umetničkom društvu „Šandor Petefi“ iz Pančeva Varga predvodi sekciju za očuvanje mađarskog jezika, gde podučava članove koji su uglavnom na početnom nivou učenja.

Zbog toga je, kako kaže, teško sa njima izučavati dela Šandora Petefija.

„Moraju da imaju jako veliki vokabular da bi mogli da razumeju i prevode njegovu poeziju, a tu je i pesnička sloboda, tako da je sa ljudima sa kojima radim gotovo nemoguće to primeniti“, dodaje Kristijan.

Petefijeve pesme deo su lektire za osnovne i srednje škole u Srbiji, ali tragovi njegovog uticaja na srpsku kulturu vidljivi su i na drugim poljima, dok se njegove pesme ne izvode samo na književnim večerima, smatra Varga.

Na primer, pesma Na kraj šora, koja se često nađe na repertoaru tamburaša i drugih vojvođanskih i srpskih muzičara, i Ako si ti pupoljak od cveta, koju je po stihovima Šandora Petefija preprevao vojvođanski muzičar Zvonko Bogdan.

„Pesmu Na kraj šora je Zmaj preveo na svoj način, improvizovao je i napravio je interesantnu pesmu za ovdašnje krajeve“, ocenjuje Varga.

Kada treba proceniti uticaj ovog pesnika realizma na srpsku poeziju danas, profesor Marko Čudić kaže da „to više nije to“.

„Možda će jednog dana opet nastupiti ponovno čitanje Petefija i mimo ovih ‘obaveznih’ godišnjica, mada nekad upravo godišnjice pokrenu novo promišljanje nečega za šta smo već mislili da je okamenjeni klasik i deo lektire“, objašnjava on.


Pratite nas na Fejsbuku,Tviteru i Vajberu. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari