muškarac radi za kompjuterom

Diego Puletto
Rad od kuće nije svima dostupan

Dragana B. se družila sa ljudima koji su proveli vreme sa jednim zaraženima od korona virusa u Italiji.

Radi kao komercijalista i posao joj je na terenu.

Zato je, kaže za BBC, uzela odmor jer joj je „tako bilo najlakše“.

Umeđuvremenu je njena firma svela posao na petinu, jer niko nije naručivao kozmetičke proizvode koje prodaju, pa je Dragana sa sopstvenog odmah poslata na prinudni odmor.

„Dve nedelje dobijam 60 odsto plate, a verujem da nemaju predstavu šta će posle, ako se karantin nastavi“, kaže ona za BBC na srpskom.

Država Srbija je donela Uredbu koja reguliše rad tokom vanrednog stanja.

„Među radnicima i poslodavcima je konfuzija oko radne obaveze koja se uvodi u vreme vanrednog stanja“, kaže za BBC Mario Reljanović sa Instituta za privredno pravo.

„Uredba se odnosi gotovo u potpunosti na prava radnika u javnom sektoru, dok se u privatnom – zaposleni ostavljaju poslodavcu na milost i nemilost“.

Ministarstvo rada objavilo je i pojašnjenja šta je, a šta nije po zakonu.

radnici u fabrici

WPA Pool
Radnici u fabrici ipak ne mogu da rade od kuće

Šta stoji u Uredbi

Država je donela Uredbu o organizovanju rada poslodavaca 17. marta.

Ipak, Ministarstvo za rad je objavilo pojašnjenja Uredbe jer je, kako kažu, došlo do „nedoumica građana Srbije, odnosno poslodavaca i zaposlenih, u vezi sa njihovim pravima i obavezama tokom vanrednog stanja izazvanog virusom COVID-19″.

Glavne mere i pojašnjenja su:

  • Apelujemo na poslodavce da, ukoliko to priroda delatnosti i posla koje obavljaju dozvoljava, zaposlenima organizuju rad od kuće
  • Poslodavci čija je delatnost takva da nije moguć ovaj način organizovanja dužan je da svoje poslovanje uskladi sa uslovima vanrednog stanja
  • Poslodavac treba da omogući jednom roditelju sa detetom ispod 12 godina, da radi od kuće, a ako to nije moguće onda primeniti rad u smenama
  • Uredba poslodavca obavezuje da odloži službena putovanja u zemlji i inostranstvu
  • Poslodavci su obavezni da u cilju osiguranja zaštite i zdravlja zaposlenih i stranaka obezbede sve mere koje se odnose na higijensku sigurnost objekta i lica u skladu sa zakonom
  • Poslodavac prvenstveno treba da ima u vidu da su naročito ugrožena lica sa utvrđenim hroničnim oboljenjima i lica starija od 60 godina i da posebnu zaštitu ima roditelj deteta do 12 godina

Šta ako radite kod privatnika

Zakon o radu se zapravo primenjuju kao i do sada i Uredba ga nije izmenila, kaže Reljanović.

„Preporučen je rad od kuće, a ako ne onda rad u smenama sa zaštitom i to je sve u redu“.

Ono što je problem, dodaje on, jeste što se ove mere odnose samo na državna preduzeća i javnu upravu.

„Privatni poslodavac može da kaže da ne može da organizuje rad u smenama, niti od kuće i da se posao nastavlja kao i do sada, bez obzira što neki imaju kod kuće decu ili ne mogu da dođu na posao jer nema gradskog prevoza“, kaže Reljanović.

„Poslodavac može da smanji na 50 odsto radno vreme, a da radnici odmah dobijaju manju zaradu“.

Miloš Vučković sa portala Radnik.rs kaže za BBC da im se javio veliki broj ljudi.

„Mnogi su bukvalno bili primorani da uzmu odmor, a neki su poslati i na prinudni“, kaže Vučković.

„Dosta ljudi je i dobilo otkaze, javio nam se poštar kome je istekao ugovor na određeno i nisu mu produžili, a tu je i veliki broj ljudi koji su radili na crno“.

Šta ako sam u izolaciji

Zaposleni koji je u samoizolaciji mora da dobije rešenje od države o tome i ima pravo na platu, ali je ona kao da je bio na bolovanju – 65 odsto.

Prvih 30 dana odsustva plaća poslodavac, a od 31. dana Republički fond za zdravstveno osiguranje.

Ipak, pravo na ovu naknadu nemaju koji nisu u radnom odnosu, odnosno nemaju ugovor o radu, stoji u pojašnjenju Ministarstva.

čovek spava za stolom

BBC

Prinudni odmor i neplaćeno

Radnik može da uzme neplaćeno, ali samo ako on to želi, dodaju iz Ministarstva.

Mnoge firme primenjuju i mogućnost prinudnog odmora u trajanju od 45 radnih dana.

Tada radnici imaju pravo na 60 odsto prosečne zarade u prethodnih 12 meseci, s tim da ista ne može biti manja od minimalne zarade.

Vučković kaže da je mejl njihovog portala „prepun primera ljudi koji ne znaju šta da rade i koje je njihov šef na neki način izigrao“.

„Neki ljudi su nam rekli da su im aktivirali blanko otkaze, a nekima je poslodavac naložio da sami traže neplaćeno. Po zakonu, radnik ne može da dobije rešenje o neplaćenom, ako ga ne traži“, dodaje on.

Sve to je, misli Vučković, posledica što „država nije konkretizovala pomoć privatnom sektoru“.

„Sada smo u situaciji da su svi inače problemi radnika u Srbiji uveličani lupom“, dodaje Vučković.

Šta ako dobijem otkaz

Postoji i opcija otpuštanja u privatnom sektoru, a u tom slučaju slučaju zbog smanjenog obima posla radnici se proglašavaju tehnološkim viškovima.

„To nije problem za nove poslodavce, oni brzo mogu da proglase radnike tehnološkim viškovima, ali velike firme moraju da napišu program za koje mišljenje daju sindikati i Nacionalna služba za zapošljavanje. I moraju da im isplate otpremnine“, dodaje Reljanović.

Ukoliko poslodavac ne isplatu otpremninu, a zaposlenom prestane radni odnos, inspektor će vratiti na rad sve one zaposlene, kod kojih poslodavac nije ispoštovao odredbe zakona, kažu u Ministarstvu rada.

Oni koji dobiju otkaz, imaju pravo na novčanu naknadu za slučaj nezaposlenosti.

„Pravo na novčanu naknadu ima zaposleni na neodređeno vreme koji je proglašen tehnološkim viškom, zaposleni na određeno vreme, kao i lice koje po osnovu ugovora obavljalo privremene i povremene poslove, a koje je u periodu od najmanje 12 meseci neprekidno ili s prekidima u poslednjih 18 meseci bilo u osiguranju“, piše u pojašnjenju.


Šta traže radnici, a šta poslodavci

Iz Asocijacije slobodnih i nezavisnih sindikataposlali su pismo premijerki Brnabić predlažući da bi svi radnici za vreme izolacije i lečenja od korona virusa trebalo da primaju celu platu.

Prema njihovom predlogu, manju platu ne bi trebalo da dobije ni neko ko je zaražen, ali ni radnik koji se samoizolovao.

Oni su predložili da se na osnovu člana 117. Zakona o radu utvrdi naknada zarade u visini 100 odsto zarade koju je ostvario za predhodnih dvanaest meseci.

To se odnosi na zaposlene koji su obuhvaćeni merama Vlade za sprečavanje širenja i suzbijanje korona virusa, za vreme trajanja, pre svega obaveznog karantina i lečenja, navodi se u pismu.

„Svi smo na istom brodu i treba nam najbolje rešenje“, kaže za BBC na srpskom Nebojša Atanacković, predsednik Unije poslodavaca Srbije.

On kaže da zakonski nije regulisano kako radnici u privatnom sektoru treba da budu plaćani u ovakvim situacijama.

„Zakon o radu ne predviđa te mogućnosti i sistem funkcioniše manje-više „po dogovoru“, dodaje.

Od poslodavca zavisi da li će radniku dozvoliti da radi ili da ostane kod kuće ukoliko oboli da ne bi došlo do širenja zaraze.

„Mislim da bi bila i velika šteta i za firmu da dođe na posao neko ko oseća simptome“, kaže on.

putnici sa telefonima

Getty Images
Prevoz do posla je bitan segment

korona virus

BBC
Banner

BBC

Kakva su pravila u drugim zemljama

U Grčkoj su zatvorene škole kao preventiva širenja virusa, a očekuje će se to odraziti na 1,5 milion dece i studenata.

Zato je Vlada uvela mere da pomogne roditeljima koji rade, ali i preduzećima – u državnom sektoru će plate biti pokrivene u potpunosti, a u privatnom će država pokriti jednu trećinu, a poslodavac je dužan da plati ostatak.

Roditelji koji rade imaće pravo na 15 dana odmora, a mere se odnose na one sa decom do 12 godina.

Vlada Severne Makedonije je donela odluku da se radnih obaveza oslobodi po jedan roditelj dece do deset godina, dok ne prorade vrtići i obdaništa.

Svi zaposleni u osnovnim i srednjim školama su oslobođeni radnih obaveza.

„Italija i Mađarska su pomogle privatnim firmama, kako mnogo radnik ne bi dobilo otkaz“, kaže Reljanović.

„Imamo i primer Španije, koja je preuzela potpunu kontrolu nad svim zdravstvenim institucijama, pa i privatnim i Slovenije, koja je donela paket mera da svi koji ne mogu da rade od kuće imaju pravo na 80 odsto zarade.

„Tako, 40 odsto plaća država, a 40 odsto poslodavac.“

Engleska je, dodaje Reljanović, uvela beskamatne kredite kako bi pomogla poslodavcima da izdrže i zadrže radnike.

Hrvatski Zavod za zdravstveno osiguranje doneo je odluku da se onima koji moraju da ostanu u karantinu omogući da ostvare pravo na platu.

Radnik kojem je epidemiolog potvrdio da mora da se samoizoluje odmah to i čini, a u obavezi je da o tome obavesti izabranog lekara telefonom ili mejlom.

Ako se zaposleni ipak dogovori sa poslodavcem da radi od kuće ili na neki drugi način, ne mora ništa da prijavljuje.

Oni koji, pak, ne mogu da rade od kuće moraju da popune Izjavu o privremenoj nesposobnosti i sprečenosti za rad. Sve mogu da urade elektronski.

Kada im se sve odobri, od Zavoda dobijaju 2.128 kuna za 14 dana, što je 280 evra.

laboratorija

Fotogloria
Lek za korona virus se i dalje traži

Predsednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever smatra da je to nepravda koju bi trebalo ispraviti jer „nije pravedno da pojedince koji su prisiljeni na karantin društvo kažnjava malim iznosom naknade“, prenosi Jutarnji list.

„Osobama koje je društvo zbog interesa zajednice izoliralo i koji su se sami pokazali društveno odgovornima i prijavili svoje kretanje i moguću opasnost od zaraze, trebalo bi refundirati iznose za nedolazak na posao barem u visini prosečne plate“, kaže Sever.

Iz Zavoda su objasnili da je visina nadoknade utvrđena na osnovu Zakonom o zdravstvenom osiguranju i da ne može da se menja.

Iz Saveza sindikata Republike Srpske zatražili su od poslodavaca da isplaćuju punu platu radnicima koji, zbog prevencije zaraze virusom korona, pojave simptoma bolesti ili nege obolelih članova uže porodice, odsustvuju sa posla i ne mogu da izvršavaju svoje redovne obaveze i zadatke.


Zaposleni koji smatraju da su im povređena prava iz radnog odnosa, mogu da se jave Inspektoratu za rad na mejl inspekcija@minrzs.gov.rs ili na kontrola@minrzs.rs. Besplatan broj telefona Inspekcije je 0800 300 307.


Pratite nas na Fejsbuku i Tviteru. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari