Joe Biden

Getty Images

Dok Džo Bajden i njegova potpredsednica Kamala Haris okupljaju saradnike obećavši najraznovrsniju vladu u istoriji Amerike, odlazeći predsednik Donald Tramp još ne priznaje poraz i na Tviteru dovodi u pitanje pobedu kandidata demokrata.

Bajden će u ponedeljak imenovati grupu naučnika i stručnjaka koji će napraviti plan za borbu protiv daljeg širenja virusa korona.

U prvom govoru, Bajden je obećao da neće „deliti, već ujediniti zemlju.“

Tramp još uvek nije priznao poraz na izborima, naprotiv – u seriji tvitova, koje je ova društvena mreža označila kao „sporne“, tvrdi da je došlo do izborne krađe.

Svetski zvaničnici čestitali su Bajdenu pobedu, ali neke od velikih sila, poput Rusije i Kine, još nisu reagovale.

BBC projekcija pokazuje da je Bajden osvojio ključnu državu Pensilvaniju, a zatim i Nevadu što mu je donelo više od 270 elektorskih glasova neophodnih za pobedu.

Tramp se još nije zvanično oglasio

Tramp je i nedelju proveo igrajući golf, ali je i objavio nove tvitove u kojima tvrdi, bez navedenih dokaza, da je došlo do izborne krađe, te da mediji ne mogu da odlučuju i proglašavaju pobednika.

Iz Trampovog štaba se od subote najavljuju pravne aktivnosti koje će, kako kažu, utvrditi krađu.

Trampu je podršku dala i supruga Melanija, koja je demantovala nepotvrđeni izveštaj televizije CNN da je ona među predsednikovim saradnicima koji pokušavaju da ga ubede da prizna poraz.

U njenom tvitu se ponavljaju Trampove tvrdnje bez iznetih dokaza da su „nezakoniti“ glasoci preokrenuli izbore u korist Bajdena.

Kakve su reakcije iz inostranstva?

Još uvek nema ni tvita, ni telefonskog poziva predsedniks Putina izabranom predsedniku Bajdenu. Kremlj ćuti.

Ali je priliku da se oglasi iskoristio najkontroverzniji voditelj ruske državne televiѕije Dimitri Kiselev, oštro kritikujući američki izborni sistem.

„Američki izborni sistem je toliko arhaičan, takav je dinosaurus, da ne mogu da se nateram da ga nazovem demokratskim“, preneo je gledaocima njegove uticajne nedeljne emisije.

Ponovio je Trampove tvrdnje o „masovnom glasanju“ i „korišćenju prevarantskih metoda da bi (mu) se ukrali izbori“, ali nije rekao da predsednik nije ponudio nikakve dokaze.

Boris Džonson, britanski premijer, čestitao je Bajdenu i Haris. Rekao je da je istorijsko dostignuće to što je Haris postala prva žena i prva Afroamerikanka na potpredsedničkoj funkciji.

Džonson je dodao i da se raduje bliskoj saradnji sa Bajdenovom administracijom.

Kir Starmer, vođa britanske opozicione Laburističke partije kazao je da je Bajden kampanju zasnovao na „vrednostima u koje verujemo i mi u Velikoj Britaniji – pristojnosti, integritetu, saosećanju i snazi“.

Nemačka kancelarka Angela Merkel čestitala je Bajdenu na pobedi i istakla značaj „nezamenjivih“ transatlantskih odnosa.

„Čestitam! (…) Želim mu sreću i uspeh od sveg srca“, navela je kancelarka koja je sa dosadašnjim predsednikom SAD Donaldom Trampom imala delikatan odnos.

U izjavi koju je na Tviteru preneo portparol vlade Štefan Zajbert, Merkel je navela da je „transatlantsko prijateljstvo nezamenljivo ako se žele prevazići veliki izazovi ovog vremena“.

Džastin Trudo, kanadski premijer, uz čestitke demokratskim kandidatima, istakao je da je važno da Kanada i SAD imaju bliske odnose.

procedura

BBC

Od zvaničnika balkanskih država, Bajdenu i Haris čestitao je Zoran Zaev, premijer Severne Makedonije.

„Siguran sam da ćemo produžiti da razvijamo odlične odnose koje imamo sa SAD i da produbljujemo naše savezništvo u NATO, ali i na svim poljima. Budućnost pred nama je svetla!“, napisao je Zaev na Fejsbuku.

Uz čestitku na makedonskom i engleskom, Zaev je objavio i zajedničku fotografiju sa Bajdenom.

Srpski predsednik Aleksandar Vučić, koji je ranije govorio da bi pobeda Trampa bila „bolja“ za Srbiju, uputio je na Tviteru „iskrene čestitke“ Bajdenu „na izboru za predsednika.“

„.Želim Vam mudrosti i odlučnosti da se suočite sa postojećim izazovima na dobrobit Amerike i sveta. Nadam se nastavku dobre saradnje sa Vama, kakvu smo imali i sa @realDonaldTrump, na čemu sam mu veoma zahvalan“, napisao je Vučić.

Prethodno je slovenački premijer Janez Janša ranije ove nedelje čestitao Trampu na pobedi, ali se u subotu nije oglasio.

Najnovija

BBC

BBC projekcija Bajdenove pobede zasniva se na nezvaničnim rezultatima iz država koje su završile sa brojanjem glasova i očekivanim rezultatima iz država kao što su Viskonsin gde brojanje još traje.

Na ovim izborima zabeležena je najveća izlaznost u poslednjih 120 godina.

Bajden je do sada osvojio više od 73 miliona glasova – najviše u istoriji predsedničkih izbora.

Tramp je osvojio skoro 70 miliona, što je drugi najbolji rezultat svih vremena.

Prema ovim rezultatima, Tramp je prvi predsednik koji je osvojio samo jedan mandat još od početka 1990-tih.

„Vreme je da iza sebe ostavimo bes i štetnu retoriku. Vreme je za Ameriku da se ujedini i zaleči rane“, poručio je budući predsednik SAD.

„Ovo su Sjedinjene Američke Države. I nema te stvari koju ne možemo da uradimo ako smo jedinstveni“, rekao je Bajden.

Predsednik Tramp je netačno proglasio sebe za pobednika izbora dok brojanje glasova nije bilo gotovo.

Danima unazad je govorio o navodnim nepravilnostima na glasanju, ali nije pružio nijedan dokaz za te tvrdnje.

Njegov pravni tim već je podneo tužbu u više saveznih država u petak, kada su se već u javnosti i medijima pojavile informacije da je Bajden blizu pobede.

„Ovi izbori još nisu gotovi“, poručio je tada Tramp.

Izbori su održani u jeku pandemije korona virusa u kojoj Amerika ima najveći broj zaraženih i preminulih na svetu.

Predsednik Tramp je tokom kampanje uporno ponavljao da bi Bajdenov dolazak na funkciju značio i ponovo zatvaranje zemlje, uvođenje karantina i pad privrede.

Bajden je optuživao Trampa za loš odgovor države na pandemiju, da nije uveo sve potrebna mere u suzbijanju zaraze.

Džo Bajden se sada nalazi na putu povratka u Velu kuću u kojoj je proveo osam godina kao potpredsednik u administraciji Baraka Obame – od 2008. do 2016.

mapa

BBC

Šta je rekao Tramp?

Tramp je subotu proveo igrajući golf, ali se oglasio saopštenjem u kojem je najavio nastavak borbe.

„Svi znamo da Džo Bajden pokušava na brzinu i netačno da se predstavi kao pobednik, a zašto se njegovi saveznici – mediji – trude da mu pomognu? Zato što ne žele da se sazna istina“, navodi se u Trampovom saopštenju.

„Jednostavna činjenica glasi – ovi izbori još nisu gotovi“, dodaje se u saopštenju u kojem se ispravno ističe da rezultate još nisu povtrdile izborne komisije i da se radi o projekcijama medija.

Ipak, uobičajno je da mediji posle izbora prave projekcije na osnovu rezultata koji su do sada objavljeni.

Tramp je najavio da će u ponedeljak „pravni timovi početi sudsku borbu kako bi se osiguralo poštovanje izbornih zakona da bi istinski pobednik pobednik bio proglašen za predsednika“.

Šta je rekao Bajden?

Odmah pošto su brojni mediji objavili ishod brojanja glasova u Pensilvaniji i projekciju rezultata Bajden se oglasio saopštenjem u kojem je pozvao na jedinstvo nacije.

„Počastvovan sam poverenjem koje je američki narod ukazao budućoj potpredsednici Kamali Haris i meni“.

„Uprkos brojnim preprekama, glasao je rekordan broj Amerikanaca. Tako su još jednom pokazali da demokratija kuca snažno u njihovim srcima“, istakao je on.

Bajden je rekao da je kampanja gotova i pozvao na smirivanje napetosti.

„Vreme je iza sebe ostavimo bes i štetnu retoriku. Vreme je za Ameriku da se ujedini i zaleči rane“, poručio je budući predsednik SAD.

„Ovo su Sjedinjene Američke Države. I nema te stvari koju ne možemo da uradimo ako smo jedinstveni“, zaključio je Bajden.

Pensilvanija

BBC

Pogledajte video: Šta kažu Beograđani o američkim izborima

Američki izbori: Tramp ili Bajden – za koga su Beograđani?
The British Broadcasting Corporation

Sa 78 godina, Bajden će postati najstariji predsednik u američkoj istoriji, a prethodni rekorder bio je čovek koga je pobedio na ovim izborima, Tramp.

Projekcija Bajdenove pobede objavljena je posle četiri dana konstantnog brojanja glasova u nekoliko ključnih država u atmosferi društvenih napetosti i straha od širenja virusa.

U trećem pokušaju da se domogne Bele kuće, Bajden je morao da preskoči brojne prepreke i dođe do pobede koja će možda u elektorskim glasovima izgledati tesno, ali se predviđa da će u ukupnom zbiru ona biti izražena razlikom većom od četiri miliona.

Zahvaljujući ovoj projektovanoj pobedi, Džo Bajden će postsati najstariji čovek izabran u Belu kuću u istoriji.

Uz njega će biti Kamala Haris, prva žena na potpredsedničkoj funkciji čije multietničko poreklo donosi brojne nove stvari.

Sada Bajden može da počne da sprovodi u delo plan za prenos vlasti.

Imaće nešto manje od tri meseci da oformi kabinet, utvrdi prioritete i spremi se da vodi naciju koja je duboko podeljena i nalazi se pred nekoliko kriznih situacija.

Džon Bajden je o Beloj kući sanjao tokom skoro svih 50 godina dosadašnje političke karijere.

Ovo je neka vrsta nagrade za životno delo, ali je došla u vreme koje nosi brojne izazove.

Šta kažu posmatrači?

Međunarodna posmatračka misija saopštila je da su američki izbori „ukaljani pravnom neizvesnošću i pokušajima bez presedana da potkopaju poverenje javnosti“.

Organizacija za evropsku bezbednost i saradnju (OEBS) navela je da je glasanje bilo „konkurentno i dobro vođeno“ uprkos izazovima zbog pandemije korona virusa.

Ali, dodaje se, „u isto vreme, kampanju je odlikovala duboko ukorenjena politička podela koja je uključivala neutemeljene navode o sistematskim prevarama“.

U saopštenju na osnovu preliminarnih nalaza, misija OEBS-a je navela da „neutemeljeni navodi o sistematskim nedostacima, na kojima je posebno insistirao američki predsednik, pa i u izbornoj noći, nanose štetu poverenju javnosti u demokratske institucije“.


kartogram

BBC

Šta bi trebalo da znate o glasanju u Americi

U političkom sistemu Sjedinjenih Američkih Država postoje samo dve stranke, pa je predsednik uvek iz redova demokrata ili republikanaca.

Izbori se održavaju na četiri godine, a glasaju svi stariji od 18 godina.

Sva pažnja usmerena je na Trampa i Bajdena, ali birači biraju i nove članove Kongresa kada popune glasačke listiće.

Predsednički kandidati se takmiče za osvajanje glasova na elektorskim koledžima, koji se dodeljuju državama delimično na osnovu broja stanovnika.

Ukupno je 538 elektora, a oni se dodeljuju državama na osnovu broja stanovnika.

Kalifornija ima najviše elektora – 55 – dok države Vajoming, Aljaska, Severna Dakota i grad Vašington imaju najmanje – tri.

Svaki elektor predstavlja jedan elektorski glas. Kandidat mora da dobije većinu glasova – 270 ili više – kako bi osvojio predsednički mandat.

Zahvaljujući ovom sistemu moguće je da kandidat osvoji najviše glasova na nacionalnom nivou – poput Hilari Klinton 2016. godine – ali da ipak izgubi izbore.

Džordž Buš je 2000. godine pobedio sa 271 elektorskim glasom, iako je demokratski kandidat Al Gor osvojio većinu na biračkim mestima, za više od pola miliona.

Države imaju različita pravila kako i kada brojati glasačke listiće koji stižu poštom, što znači da neće u isto vreme saopštiti rezultate.

Pravila oko glasanja putem pošte razlikuju se u zavisnosti od države, ali mnogi zahtevaju da se svi glasački listići dobiju poštom do kraja izbornog dana.

U nekim državama će proći nedelje da bi se dobili potpuni rezultati.

*Ovaj tekst će biti ažuriran


Pogledajte i ovaj video: Zašto su američki izbori 2020. jedinstveni

Izbori u SAD se nikada nisu održavali u ovakvim uslovima.
The British Broadcasting Corporation

Pratite nas na Fejsbuku i Tviteru. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari