People take part in a Black Lives Matter protest in Washington (6 June 2020)

EPA
Protest u Vašingtonu

Širom Amerike dvanaesti danas zaredom održani su veliki mirni protesti protiv rasizma i policijske brutalnosti, a povod je bio smrt Afroamerikanca Džordža Flojda.

Desetine hiljada ljudi šetalo je ulicama glavnog grada Vašingtona, a policija je blokirala sve prilaze Beloj kući.

Masovne demonstracije održane su i u Njujorku, Čikagu, Los Anđelesu i San Francisku.

Istovremeno, održana je i memorijalna služba u saveznoj državi Severnoj Karolini, gde je Flojd rođen.

Na protestima u Sakramentu učestvovao je i proslavljeni srpski košarkaš Vlade Divac koji trenutno obavlja funkciju generalnog menadžera u lokalnom NBA klubu, Kingsima.

https://www.instagram.com/p/CBHr0BhpGUg/

Flojd je umro pošto mu je beli policajac Derik Čovin prilikom hapšenja skoro devet minuta držao koleno na vratu dok je ležao na zemlji.

Čovin je otpušten i optužen za ubistvo, a još trojica policajaca koja su takođe ostala bez posla, terete se za saučesništvo i podstrekivanje.

Veliki protesti protiv rasizma održani su i van Amerike – u centru Londona okupilo se dosta ljudi uprkos apelima nadležnih da se izbegavaju masovna okupljanja zbog opasnosti od širenja korona virusa.

U australijskim gradovima Sidneju, Melburnu i Brizbejnu održani su protesti podrške, ali i zbog položaja starosedelaca, Aboridžina.

Military personnel walk in front of the White House ahead of a protest in Washington (6 June 2020)

Reuters

Šta se dešavalo tokom protesta?

Najviše ljudi okupilo se u glavnom gradu SAD, Vašingtonu, a mnogi su nosili plakate na kojima je pisalo „Crni životi su važni“.

Demonstranti su se okupili blizu Kapitola i u parku Lafajet blizu Bele kuće.

Mjuriel Buzer, gradonačelnica, poželela je dobrodošlicu okupljenima i rekla da svi zajedno prisustvom na skupu šalju poruku Donaldu Trampu, predsedniku SAD.

U ponedeljak su federalne snage bezbednosti ispalile suzavac na demonstrante da ih rasteraju kako bi Tramp mogao da poseti obližnju crkvu.

„Ako može da zauzme Vašington, može i svaku saveznu državu, a onda niko od nas neće biti bezbedan“, kazala je ona.

„Ne sme tako da se odnosi prema našim vojnicima. Ne bi trebalo da traži od njih da sklanja američke građane“, dodala je gradonačelnica.

Ona je zatražila da se federalne snage i pripadnici Nacionalne garde povuku iz grada, jer je njihovo prisustvo „nepotrebno“.

Contains some violent scenes and some scenes which some viewers may find upsetting. – The man approached police in Buffalo before being pushed backwards
The British Broadcasting Corporation

„Ovde sam jer nisam sebi smeo da dozvolim da ne dođem. Rasizam je dugo deo Amerike“, rekao je za BBC Erik Vud, jedan od demonstranata.

Demonstrantkinja Krisal Belindžer kazala je da se nada da će ovaj put pokret uspeti u namerama.

„Osećam da je nešto drugačije kod ovog protesta… Nadam se da će poruka o solidarnosti i jednakosti da dopre do svih“, poručila je ona.

Lokalne vlasti u Vašintgonu u međuvremenu su ukinule brojne zabrane kretanja koje su uvedene početkom nedelje. Broj privedenih demonstranata je u opadanju.

Eric Wood

BBC
Erik Vud

Ipak, u subotu uveče u Portlandu, najvećem gradu u državi Oregon, policija je saopštila da je došlo do nereda na nedozvoljenom skupu.

Demonstranti su bakljama gađali policajce u centru grada.

Slična situacija zabeležena je u Sijetlu, gde je, prema navodima lokalnih medija, nekoliko policajaca lakše povređeno.

U Njujorku su demonstranti prešli most u Bruklinu, dok su u San Francisku na kratko zatvorili čuveni Golden gejt.

U Junion parku u Čikagu okupilo se oko 30.000 ljudi na protestu, a dok su u Los Anđelesu demonstranti blokirali raskrsnicu u Holivudu.

Odlukom lokalnih vlasti u gradu Ričmondu, u saveznoj državi Virdžiniji uklonjena je spomenik Ričarda E. Lija, generala nekadašnje južnjačke Konfederacije iz vremena građanskog rata.

Mirni protesti održani su u Atlanti i Filadelfiji gde su okupljeni skandirali – „Potrebna nam je pravda, potrebna nam je ljubav“.

U međuvremenu, urednik dnevnik lista Filadelfija inkvajerer (Philadelphia Inquirer) podneo je ostavku nakon objavljivanja naslova u kojem se uništavanje imovine izjednačuje sa smrću Afroamerikanaca.

Sten Višnovski izvinio se zbog „veoma pogrešne“ odluke da objavi tekst sa naslovom „I zgrade su važne“.

Predsednik Tramp se na Tviteru zahvalio policiji, tajnoj službi i Nacionalnoj gardi na „fantastičnom poslu“ i ocenio da je na skupu u Vašingtonu bilo manje ljudi nego što se tvrdi.

Protesters on the Golden Gate Bridge in San Francisco. Photo: 6 June 2020

AFP/Getty Images
In San Francisco, demonstrators briefly shut the Golden Gate Bridge

Australija i prava Aboridžina

Protesti u Americi naročito su se proširili u Australiji.

Međutim, nije reč samo o protestu podrške Afroamerikancima, već i skretanje pažnje na situaciju sa Aboridžinima, starosedeocima Australije.

Aboridžini čine manje od tri odsto stanovništva Australije, ali i gotovo 30 odsto zatvorenika u australijskim zatvorima, podaci su Zavoda za statistiku Australije.

To je četiri puta više u odnosu na broj crnaca u SAD i onih koji su u zatvoru.

Demonstranti u Australiji ukazuju i na broj Aboridžina koji su preminuli iza rešetaka, oko čega decenijama vodi debata – taj broj i dalje nije tačno poznat.

Iz Komiteta za odbranu prava crnaca su 1987. godine saopštili da jedan pripadnik Aboridžina umre u pritvoru na svakih 11 dana. To je dovelo do istrage koja nije mnogo toga promenila.

Najmanje 432 australijska starosedeoca preminulo je u zatvoru od tada, prokazuju podaci iz analize Gardijana.

A protester at Sydney's Black Lives Matter march holds up a sign which reads '400 indigenous deaths in custody'

Getty Images
Protest u Sidneju

Protesti i sport

Brojni sportisti pružili su podršku protestima, a nedavno je objavljeno da će čuveni košarkaš Majkl Džordan donirati 100 miliona dolara organizacijama koje se bore za rasnu jednakost i socijalnu pravdu.

Kako navodi, taj novac će biti doniran u periodu od deset godina.

Džordan je prošle nedelje pružio podršku protestima, izjavivši da „vidi i oseća bol, bes i frustraciju ljudi“.

„Podrška onima koji se bore protiv rasizma i nasilja. Dosta nam je bilo“, rekao je Džordan.

Na protestima u Sakramentu učestvovao je i proslavljeni srpski košarkaš Vlade Divac koji trenutno obavlja funkciju generalnog menadžera u lokalnom NBA klubu, Kingsima.

„Najupornije i najvažnije životno pitanje je – šta činiš za druge“, citat je Martina Lutera Kinga, koji je Snežana, supruga Vlade Divca postavila na Instagram nalogu uz sliku sa protesta.

Mirnim demonstracijama priključio se i Bogdan Bogdanović, košarkaš Kingsa i reprezentacije Srbije.

https://www.instagram.com/p/CBHNvemni19/

U međuvremenu su se oglasili i čelnici NFL-a, lige u američkom fudbalu, navodeći da su pogrešili što su branili Afroameričkim igračima da klečanjem protestuju tokom intoniranja himne.

Reč je o akciji koju je 2016. pokrenuo Kolin Kapernik, tada kvoterbek San Francisko Fortinajnersa, u čemu mu se pridružio niz igrača, što je izazvalo veliku pažnju medija širom sveta.

Liga je tada kažnjavala sve igrače koji su klečali tokom američke himne.

„Pogrešili smo što ranije nismo slušali igrače i ohrabrivali sve da pričaju o njihovim problemima i mirno protestuju“, izjavio je Rodžer Gudel, zvaničnik NFL-a.

Colin Kaepernick (centre) and two players from the San Francisco 49ers kneel during the national anthem in New York. Photo: October 2016

Getty Images
Kolin Kapernik (u sredini) i još dva igrača 2016. godine kleče tokom američke himne

Nešto ranije objavljeno je da je srpski fudbaler Aleksandar Katai dobio otkaz u Los Anđeles Galaksiju posle poruka supruge na društvenim mrežama.

U kratkom saopštenju objavljenom na Tviteru klub je naveo da Katai više nije deo tima.

Njegova supruga Tea objavila je na Instagramu video na kojem se vidi kako se policijsko vozilo probija kroz demonstrante, uz pogrdne komentare o Afroamerikancima.

Kada su se policija i demonstranti sukobili ispred njegovih vrata, on im je pružio zaklon.
The British Broadcasting Corporation

Kako je Džordž Flojd umro?

Policajci su na teren izašli zbog prijave iz lokalne radnje da je Flojd navodno koristio falsifikovan novac – 20 dolara.

Policajci su pokušavali Flojda da ubace u patrolno vozilo, kada je on pao na zemlju i rekao da je klaustrofobičan.

Prema navodima policije, opirao se privođenju fizički pa su mu stavljene lisice.

Na video snimku sa mesta događaja ne može da se vidi kako je došlo do sukoba.

Vidi se policajac Čovin, belac, kako drži koleno na vratu Flojdu, kojim mu onemogućava da ustane, Flojd stenje „molim vas, ne mogu da dišem“ i „nemojte me ubiti“.

Prema preliminarnoj autopsiji Čovin je kolenom pritiskao Flojda osam minuta i 46 sekundi – Flojd je prestao da daje znake života tri minuta ranije.

Dva minuta pre nego što je sklonio koleno, drugi policajci su opipali Flojdov desni zglob, u pokušaju da nađu puls. Nisu uspeli. Odveden je u bolnicu i proglašen mrtvim sat vremena kasnije.


10 smrti koje su pokrenule proteste protiv policije u Americi

Flojdova smrt vratila je u prvi plan statistike o ubistvima koje su počinili policajci u Americi.

Ovo su samo neke od žrtava čije su smrti pokrenule proteste protiv policije.

Trejvon Martin, 26. februar 2012.

Picture of Trayvon Martin

Getty Images

Trejvona Martina, crnog 17-godišnjeg srednjoškolca ubio je Džordž Zimerman na Floridi.

Martin je bio u poseti rođacima kada ga je presreo Zimerman, koji je volonterski bio na straži u ovom latinoameričkom naselju.

Porota je 2013. zaključila da Zimerman nije kriv – presudili su da je upucao Martina uz samoodbrani, ali porodica i prijatelji tinejdžera su uvek insistirali na tome da se radi o ubistvu.

Ovo ubistvo je bilo ključno za pokretanje društvenog pokreta Životi crnaca su bitni.

Erik Garner, 17. jul 2014.

Garner je umro od gušenja u Njujorku, nakon što je uhapšen pod sumnjom da je ilegalno prodavao cigarete.

Na video snimcima se vidi kako Garner neprestano u suzama govori „ne mogu da dišem“, dok se beli policajac Danijel Pantaleo vidi kako ga rukom guši dok ga drži na podu.

Porota je odbila da podnese krivičnu prijavu protiv policajca, što je izazvalo proteste u više američkih gradova.

Pantaleo je otpušten iz policijske uprave u Njujorku pet godina nakon događaja.

Majkl Braun, 9. avgust 2014.

Michael Brown

Getty Images

Pokret Životi crnaca su bitni dobio je međunarodni publicitet nakon što je 18-godišnji Majkl Braun ubijen tokom svađe sa belim policajcem Derenom Vilsonom.

Ovaj incident pokrenuo je nasilne proteste koji su se završili jednom smrću, dok je nekoliko ljudi ranjeno, a na stotine uhapšeno.

Vilson je podneo ostavku u policiji, ali je porota odlučila da je nevin, što je izazvalo nove proteste.

Volter Skot, 4. april 2015.

Volter Skot, 50-godišnji crnac, upucan je tri puta u leđa dok je bežao od policajca Majkla Slegera u Severnom Čarlstonu, u Južnoj Karolini.

Policajac je zaustavio Skotov automobil zbog neispravnog svetla. Tada je protiv njega postojao nalog za hapšenjem jer je kasnio u isplati alimentacije.

Sleger je osuđen na 20 godina zatvora 2017. godine, a Skotova porodica je dobila nagodbu u iznosu od 6,5 miliona dolara od vlasti Severnog Čarlstona.

Fredi Grej, 12. april 2015

Samo nedelju dana nakon ubistva Voltera Skota, dogodio se još jedan kontroverzni slučaj u Baltimoru u Merilendu.

25-godišnji Fredi Grej uhapšen je zbog nošenja oružja nakon što su policajci pronašli nož u njegovom džepu.

Na video snimku koji je napravio svedok vidi se kako Grej vrišti dok ga vode u policijski kombi. Nekoliko sati kasnije prebačen je u bolnicu sa teškom povredom kičme.

Umro je nedelju dana kasnije, a nasilni protesti su okončani sa najmanje 20 povređenih policajaca.

Tri od šest oficira koji su bili upleteni u njegovo hapšenje kasnije su proglašeni krivim za njegovu smrt – ostaloj trojici nikada nije suđeno.

Sandra Bland, 13. jul 2015.

Placard with Sandra Bland's face

Getty Images

28-godišnju Bland zaustavio je policajac Brajan Enčinija zbog manjeg saobraćajnog prekršaja.

Dok joj je prilazio, ona je zapalila cigaretu i odbila da je ugasi. On ju je uhapsio i optužio za napad na policajca.

Tri dana kasnije, Bland se ubila u zatvoru. Iako nije ubijena, njena smrt izazvala je bes širom Amerike, a po ovoj priči urađen je i dokumentarac na HBO.

Filando Kastil, 6. jul 2016.

Upucao ga je policajac Džeronimo Janez nakon što ga je zaustavio u saobraćaju u Minesoti.

Iako je Janez optužen za ubistvo drugog stepena i po dve tačke za opasno korišćenje vatrenog oružja, porota ga je oslobodila manje od godinu dana kasnije.

Botam Džon, 6. septembar 2018.

Džona, 26-godišnjaka, ubila je u njegovom stanu policajka Amber Gajger, koja nije bila na dužnosti.

Ona je rekla da je greškom ušla u stan računovođe misleći da je njen – pucala je u Džona, koji je bio nenaoružan, verujući da je provalnik.

Godinu dana kasnije, Gajger je osuđena na deset godina zatvora.

Atatijana Džeferson, 13. oktobar 2019.

28-godišnjka studentkinja medicina ubijena je u svom krevetu u Dalasu. Ubica je bio policajac Aron Din.

Dina su poslali na ovu adresu nakon što je komšija pozvao policiju i prijavio da su vrata Džeferson otvorena. Još mu nije suđeno.

Briona Tejlor, 13.mart 2020.

Briona Tejlor, 26-godišnja tehničarka za hitnu medicinsku pomoć upucana je osam puta kada su službenici 13. marta ušli u njen stan u Kentakiju.

Oni su stigli sa nalogom za pretres zbog istrage o drogama, ali na posedu nije pronađena nijedna droga.

Njena porodica veruje da nisu tražili nju ili njenog partnera – već osumnjičenog koji nije povezan sa njima i koji je već bio u pritvoru i nije živio u tom stambenom kompleksu.

Iz policije su rekli da su uzvratili vatru nakon što je jedan oficir ranjen u incidentu.


Pratite nas na Fejsbuku i Tviteru. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari