Žena nakon spasavanja iz Jadranskog mora

BBC
Britanka preživela 10 sati u Jadranskom moru

Nakon što je pala sa kruzera u Jadransko more, 46-godišnja Britanka je deset sati provela u vodi u blizini hrvatske obale, pre nego što je spasena.

Bila je sama na oko 100 kilometara od obale kada je pronađena i prevezena u bolnicu. Detalji pada i preživljavanja su i dalje nepoznati – ali šta je to što vam može pomoći ako se nađete u sličnim situacijama?

Temperatura vode

Postoji nekoliko srećnih faktora koji mogu da pomognu, uključujući i toplo more.

„Temperatura vode je verovatno bila oko 28-29 stepeni Celzijusa, što je malo toplije od vode u bazenu“, kaže profesor Majk Tajpton, stručnjak za preživljavanje u ekstremnom okruženju.

„Osoba može da preživi sat vremena u vodi temperature pet stepeni, dva sata na 10 stepeni i šest u vodi toplijoj od 15 stepeni Celzijusa. Kada je voda toplija od 20 stepeni, moguće je preživeti oko 25 sati“, kaže.

Ljudi mogu da dožive šok od hladne vode ukoliko je temperatura previše niska. U takvim situacijama, ne mogu da kontrolišu disanje i mogu da se udave.

A kako temperatura tela pada, mogu da se umore, zbune ili dezorijentišu.

Pokušajte da plutate

Prema uputstvu u Ličnim tehnikama za preživljavanje, kako biste usporili hlađenje tela, ne treba da plivate, već da plutate kolena podignutih na grudi.

„Ravni, mirni uslovi“ značili su spas za ovu ženu. Uspela je da pluta, pliva i „ostane blizu mesta gde je pala“, kaže Tajpton.

„Nisu je udarali talasi sve vreme. Da je to bio slučaj, utopila bi se.“

Odeća i obuća pomažu pri plutanju tokom prvih trenutaka u vodi, jer zadržavaju vazduh. Treba mirno plutati, i ne pomerati se previše.

Sve što možete da uradite da biste plutali, poboljšaće šanse za preživljavanje.

Pomorska škola za obuku na Sunčenoj obali Australije savetuje da se potraži neki predmet koji pluta i da se drži se za njega.

Pronalaženje

Kako je vreme za preživljavanje u vodi ograničeno, važno je da vas pronađu što je pre moguće.

Spasilačka obuka na Kipru

Getty Images
Hladna glava i topla voda su ključni za preživljavanje

U ovom slučaju, izgleda da su ljudi na brodu primetili da je žena nestala, te da su korišćeni podaci sa broda kako bi se odredilo vreme i lokacija pada.

Ali, kako objašnjava profesor Tajpton, bez obzira na to vrlo je teško pronaći nekog ko pluta sam u moru, naročito noću.

Žene su u prednosti

Visok nivo telesnih masti kod žena – obično 10 odsto više nego kod muškaraca – može da ide u korist.

„Žene imaju više potkožnih masti i to znači da su u boljem položaju u ovakvim situacijama, jer su za plutanje prvenstveno bitni vazduh i masti u telu“, kaže Tajpton.

Dodatne masti pomažu pri zadržavanju toplote tela, što je korisno kada telo počne da se umara u vodi.

Bistra glava

Da biste preživeli ovakvo iskustvo, morate da budete mentalno stabilni.

Kaspijsko more: Pet zemalja se dogovorilo oko podele

Potonuo amfibijski brod u Misuriju

Prema Psihologiji preživljavanja Džona Liča, tokom katastrofalnih situacija, većina ljudi će biti paralisana i neće raditi ništa da bi sebi pomogli.

Drugi će paničiti, ali neki će odmah preduzeti aktivnosti da prežive.

„Mislim da postoji veliki psihološki aspekt“, kaže profesor Tajpton.

„Možete da zamislite šta bi po psihološki aspekt i preživljavanje učinila situacija u kojoj spasioci dođu i ne vide osobu koju traže. Srećom, u ovom slučaju to se nije dogodilo.“

Kako utiče alkohol?

Alkohol može ozbiljno da naruši procene, reakcije i sposobnost plivanja.

Međutim, jedno od poslednji istraživanja profesora Tajptona pokazalo je suprotno.

Učesnici u istraživanju su pre ulaska u vodu popili po šest vodki i „nije bilo nikakvih razlika u njihovim fiziološkim odgovorima na potapanje“.

„Pod dejstvom alkohola, donošenje odluka je teže. Ljudi pod dejstvom alkohola donose i loše odluke.“

Nema indikacije da je alkohol kriv u ovom slučaju.


Poznati slučajevi: Ko je najduže izdržao u moru?

Hesus Vidana

Getty Images
Hesus Vidana je proveo 270 dana u Pacifiku pre spasavanja
  • Hose Salvador Alvarenga iz El Salvadora, plovio je 440 dana Tihim okeanom sve dok nije pronađen na Maršalskim ostrvima 2013. godine.
  • Pum Lim, kineski mornar tokom Drugog svetskog rata postavio je rekord za najduže preživljavanje na splavu. Preživeo je 133 dana sam, ploveći Atlantikom.
  • Hesus Vidana, lovac na ajkule iz Meksika je 2006. godine proveo 270 dana u Pacifiku pre nego što je spasen. Bio je mršav i u donjem vešu.
  • Stiven Kalahan iz Sjedinjenih Država preživeo je 76 dana na splavu u Atlantskom okeanu 1982. godine nakon što je kit ušao u trup njegovog broda.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari