Mladi sede na Kalemegdanu

Getty Images
Mladi u Beogradu

Mladi u Srbiji su zainteresovani za politiku, ali na nju nemaju veliki uticaj, ne veruju političarima, a nema ih ni među glavnim donosiocima odluka.

Ovo su neki od zaključaka istraživanja Krovne organizacije mladih Srbije (KOMS) uoči Svetskog dana mladih, 12. avgusta.

Ukoliko ste rođeni između 1988. i 2003. godine, ubrajate se u kategoriju mladih i deo ste grupe od 17 odsto stanovnika Srbije.

Prema poslednjoj proceni stanovništva iz 2017, u našoj zemlji živi nešto manje od 1,2 miliona ljudi starih između 15 i 30 godina.

Svaka peta mlada osoba nezaposlena

Prema zvaničnim podacima Nacionalne službe za zapošljavanje, u junu ove godine u Srbiji je bilo 123,686 nezaposlenih mladih, što je oko 21 odsto od ukupnog broja nezaposlenih.

U odnosu na prošlu godinu, broj nezaposlenih mladih manji je za oko 23,000. Ipak, autori studije tvrde da iako u poslednjih nekoliko godina opada broj nezaposlenih mladih, teško se može govoriti o pozitivnom trendu, već se pad može pripisati izmeni metodologije o merenju nezaposlenosti.

Ovome treba dodati i one koji nisu registrovani u Nacionalnoj službi za zapošljavanje, ali i mlade koji su u potrazi za boljim životom otišli i svoj dan će proslaviti u nekoj drugoj zemlji.

Takvih je mnogo i čini se da će ih ubuduće biti još više.

Istraživanje je pokazalo i da čak 61 odsto mladih ne zarađuje, a da zaradu veću od prosečne ima 12 odsto ispitanika.

Mladi umeju da čitaju vreme samo sa digitalnog sata

Deca u Srbiji najviše koriste Instagram, a ne Fejsbuk

Električni motocikl umesto udžbenika

Politička (ne)zastupljenost

Iako su za politiku zainteresovani, mladi nisu politički aktivni, pokazuje istraživanje.

To se preslikava i na njihov procenat u najvišim nivoima vlasti, pa je tako u aktuelnom sazivu Narodne skupštine samo četvoro od 250 poslanika mlađe od 30 godina.

Troje su članovi Srpske napredne stranke, dok je četvrti iz redova radikala.

Poređenja radi, 2008. u parlamentu je bilo 22 poslanika ovog uzrasta, a već u narednom sazivu iz 2012. taj broj je bio jednocifren (osmoro poslanika bilo je mlađe od 30 godina).

Taj trend je i do danas nastavljen.

Mladi u beogradskom kafiću

Getty Images
Mladi u Srbiji najviše se informišu na internetu, ali i preko prijatelja

Ni među predstavnicima izvršne vlasti ih nema. Svi aktuelni ministri stariji su od 30, a među njihovim pomoćnicima, samo jedan ima manje od 30 godina.

Ovakva situacija, međutim, nije novost.

U poslednjih osam saziva Vlade Srbije, koliko ih je bilo od 2003. do danas, samo dvojica ministara bili su mlađi od 30.

Nikola Selaković i Lazar Krstić su u ministarske fotelje seli pošto su na torti oduvali 29 svećica.

Ipak, kada je o aktuelnim ministrima reč, među onima koji su vrlo mladi zauzeli visoke položaje su Ivica Dačić, Nebojša Stefanović, Rasim Ljajić, Aleksandar Vulin, Branko Ružić i Siniša Mali.

Mladi ministar bio je i predsednik republike Aleksandar Vučić. On je sa 28 godina dobio resor u vladi Mirka Marjanovića.

Aktuelni predsednik Crne Gore, Milo Đukanović, bio je samo godinu dana stariji od Vučića kada je seo u premijersku fotelju 1991.

Kako žive vršnjaci Đukanovićeve vladavine

Generacija 1999: Čudo od deteta, 19 godina kasnije

Političari im se smučili

Iako ih nema među liderima, nešto više od polovine ispitanika u istraživanju KOMS-a navelo je da je vrlo zaintereovano za politiku i politička dešavanja.

Ipak, prema istom istraživanju, manje od jedan odsto anketiranih misli da ima veliki uticaj na političke procese, a više od trećine nikada nije glasalo.

Procenti onih koji redovno glasaju, povremeno glasaju i ne glasaju uopšte su gotovo identični – svi su na oko 30 odsto.

Kao najčešće razloge za neglasanje mladi navode da su „svi političari isti i ne rade u interesu građana“, odnosno da su im se „svi političari smučili“.

Takođe, četvoro od petoro mladih ne veruje nijednom političaru.

Devojčice na telefonima

Getty Images
Većina mladih vesti čita na mobilnom telefonu

Internet – glavni izvor informacija

Iako tvrde da ih politička dešavanja zanimaju, tek svaka druga osoba svakodnevno čita vesti – najviše na portalima i društvenim mrežama.

Sledi televizija, dok su dnevne novine osnovni izvor informisanja tek svakom četvrtom ispitaniku.

Zanimljivo je i da se preko porodice i prijatelja informiše više od trećine mladih, a kada čitaju vesti, najbitniji im je sadržaj i izvor.

U istraživanju sprovedenom od maja do jula ove godine učestvovalo je 1,200 ispitanika koji su odgovarali, između ostalih, i na pitanja o političkoj participaciji, vrednostima i stavovima o EU, informisanju, obrazovanju, zapošljavanju.

Svetski dan mladih, 12. avgust, prvi put je obeležen 2000. godine, s idejom da skrene pažnju na probleme, kulturna i pravna pitanja omladine, učenika i studenata.


Pratite nas na Fejsbuku i Tviteru. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari