Za vreme Prvog svetskog rata nestala je trećina stanovnika Srbije! Za to su krivi naši tadašnji neprijatelji. U to vreme Srbija je bila u najvećem delu nerazvijena poljoprivredna zemlja, gde je najveći broj ljudi živeo u selima. Ali, zbog toga se broj stanovnika relativno brzo povratio pa i uvećao. Sada nam preti nova opasnost – ako se nastavi sa ovakvim tempom rađanja, Srbija će do 2060. godine imati 1/3 stanovnika manje i biće nas manje od pet miliona! Zbog čega? Ko je za to kriv?


Početak ovog novog pogroma bio je zapravo posle Drugog svetskog rata i odluke tadašnje vlasti da se napuštaju sela u korist radničke klase i proleterijata. Posledica toga jeste da su naša sela od tada neprekidno nestajala. Međutim, i u gradovima se danas živi veoma loše, sve je veći broj nezaposlenih, siromašnih i onih koji se bave prosjačenjem, kriminalom.

Jedan od razlog za ovu demografsku i nacionalnu katastrofu jeste i ogromna alavost političara u poslednjih nekoliko decenija i nedostatak svesti od čega možemo bolje živeti. Stalno se prizivaju strani investitori kojima se nudi sve i svašta samo da investiraju u industriju u Srbiji. Ali, to su samo kapi koje ne mogu da ugase požar. istovremeno, više nego očigledno je da Srbija ima odlične mogućnosti da u sferi poljoprivrede i turizma bude u evropskom vrhu. Hrana i odmor su prvorazredna roba na svetskom tržištu. Posebno bi trebalo staviti naglasak da Srbija ima izvanredne uslove za proizvodnju zdrave hrane, koja je sve traženija u svetu.

Prethodnih meseci servirale su nam se informacije da ćemo imati finansijska sredstva za poljoprivredu, pre svega za navodnjavanje, ali da nemamo projekte u toj sferi. Postavlja se pitanje ko će da radi projekte ako se zna da država o tome ne brine. Političari moraju narodu jasno da stave do znanja da su doneli odluku da posebnu pažnju posvete poljoprivredi i selu, i sve to da potvrde konkretnim akcijama.

Ako nismo svesni ni mogućnosti koje nam nudi poljoprivreda, kako da budemo svesni mogućnosti koje imamo u turizmu, posebno u seoskom turizmu? Kao diplomirani turizmolog i specijalista za seoski turizam, ja 28 godina tvrdim da je za Srbiju najveća šansa za bolji život razvijanje seoskog turizma. Na tu temu učestvovao sam u radu dva kongresa, održao sam na desetine predavanja po Srbiji, neki mediji su objavili moje argumente, dobio sam jedan od 204 počasna srpska pasoša zbog svoje borbe za seoski turizam, ne znam kome se sve nisam obraćao – sve do ministara, predsednika vlade, predsednika države, medija… Dobio sam i pet odgovora ministara turizma Srbije u kojima se oni slažu s mojim tvrdnjama, ali ipak – ništa! Mi i dalje ne koristimo svoje velike prirodne potencijale, i dalje živimo bedno, i dalje se smanjujemo.

Političari bi morali da posvete dužnu pažnju adekvatnom razvoju poljoprivrede, turizma uopšte, i posebno seoskog turizma i na taj način poboljšaju životni standard najvećeg broja stanovnika Srbije, a ne samo za njih, čime bi zaustavili propadanje naših prelepih sela i odumiranje Srbije. Samo nas to može spasiti ove bede, koja se nadvila nad srpskim narodom.

Branislav Bajagić, diplomirani turizmolog

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari