Nisu problem borkinje nego borci i borkinje

Ostavite komentar


  1. Ako već postoji Matica srpska, treba li, rodne ravnopravnosti radi, osnovati i Truta srpskog?

  2. Svašta. Jezik se stalno menja i naravno da će rodno osetljivi oblici zaživeti u govoru, pravilni su, a profesor je samo prestar da to razume. Uostalom, ovo i jeste samo njegov lični stav i, srećom, nije uvažen.

    1. Profesor razume konstrukcije u ženskom rodu, jedino se buni protiv ponavljanja i ženskog i muškog roda u rečenici, posebno u slučaju višestrukog ponavljanja. Elem, nije problem „borkinja“, već „borac i borkinja“. Izgleda da mnogima ovde fali funkcionalna pismenost.

    2. Profesor bi trebalo više da komentariše masovnu upotrebu stranih reči koje su više nerazumne nego ove koje je naveo.

    3. Ivane, naravno da nije uvažen, jer pred invazijom nepismenih i loših djaka ovih par učenih u Srbiji nemaju nikakve šanse…

    4. Poštovani Ivane,

      Molim Vas da se vratite na početak teksta, a onda ga ponovo pročitate. 🙂

      Poenta, naime, nije bila da se kritikuju rodno osetljive reči, nego nasilno uređivanje jezičke norme po političkoj liniji (pa makar i da je ta politička linija ispravna).
      Glavna poenta, kako ćete se uveriti sami, jeste da „rodno osetljivi jezik“ ne shvata da postoji pragmatika, te da je određeni domen značenja prisutan i izvan, kako profesor kaže, „pukog nizanja reči“.

      On nema problem sa normalnim jezičkim promenama, čak i navodi da je sasvim u redu u identifikaciji koristiti noviju tvorenicu borkinja umesto borac.

  3. Ako se vec izmisljaju imenice u rodu koji nije uobicajen u govoru, zasto lingvisti uporno predlazu kompleksnije umesto jednostavnije konstrukcije. Ako vec rogobatno zvuci (dok se ne naviknemo) npr. vojnikinja zar nije jednostavnije „proglasiti“ verziju zenskog roda samo sa dodatim „a“ ili „ka“ i eventualno primenite palatalizaciju, nepostojano „A“ itd.
    Na taj nacin bi se uspostavila pravila koja je mnogo lakse nauciti (npr. ako se stranac) uz sto minimalnije izuzetke od ovih pravila.

    starac – starica
    stranac – stranica (umesto strankinja)
    borac – borica (umesto borkinja)
    nastojnik – nastojnica
    dvojnik – dvojnica (umesto dvojnikinja)
    vojnik – vojnica (umesto vojnikinja)

    Da sazmem na kraju … sve primere gde se koristi nastavak „-kinja“ treba izbaciti sto pre

  4. Meni je to u redu. Foliranti i folirantkinje, licemeri i licemerke, sebicnjaci i sebicnjakinje, partizani i partizanke, ustase i ustasice, cetnici i cetnikuse, uciteljica i ucitelj, babica i babac… Izgleda da je ormar ostao prazan kad su iz njega izasli homoseksualci i homoseksualke, sto je dobro, ali je u njega odmah usao zdrav razum, sto nije dobro.

  5. Profesor Bugarski zivi u proslosti. I to zaostaloj.
    Jezik je ziv organizam koji se konstantno menja sa vremenom.Umesto da on licno, njegove kolege i Matica Srpska aktivno ucestvuju u osavremenjivanju srpskog jezika, oni taj proces miniraju. ne treba se zanositi ni da su donosioci zakona i propisa progresivni, naprotiv. oni sve ovo rade zato sto ih je opet neko pritisnuo, a ovo je najlakse sprovesti.
    A propo, zaprepastilo me je da se u skolskom udzbeniku nalaze konstatacije kao Zuta rasa i Eskimi. Da li je moguce da pisci nisu znali da se ti izrazi vise ne koriste?

    1. „Profesor Bugarski zivi u proslosti. I to zaostaloj. Jezik je ziv organizam koji se konstantno menja sa vremenom.“

      Vi gospodjice niste prof.Bugarsko ni do kolena.

      Ako je tako kako kažete, koja je onda logika da se taj „živi organizam koji se konstantno menja“ okiva i ovekovečuje zakonskim odredbama?

      Smejali smo se Hrvatima zbog Novohrvatskog – a vidi sad ovo…

    2. Ne vidim u cemu je problem. Zasto bi bilo uvredljivo da se neko nazove belom, crnom ili zutom rasom? Bilo bi isto da se neko uvredi zato sto je ljudsko bice. Isto tako, zar bi neko trebao da se uvredi zato sto je muskarac ili zena? Hocemo li celokupnu svest ljudi menjati zarad manje od jednog procenta populacije koji se „oseca“ uvredjeno? Vase osecanje je vasa licna stvar i ne namecite svoja misljenja drugima jer ce se mozda i taj drugi „osecati“ uvredjeno zbog toga. Ali to vas ne zanima, zar ne?
      Sto se tice samog jezika, treba ga cuvati, negovati i organski razvijati, a ne po nalogu LGBTQ, feministickog pokreta i drugih koji ne mogu svoje projekte da ostvare u „naprednim“ zapadnim kulturama, pa zele da nas primer koriste kao presedan.
      A vi, draga aleksandra nastavite da se zaprepascavate slobodno, necemo vas sprecavati u tome. To je vasa licna stvar. 🙂

  6. „Nekome ovo može da izgleda kao zlobna parodija…“

    Kakva crna parodija, kad to već godinama čitamo (i plačemo) u „Danasu“ i ostalim ultra-naprednim sastajalištima progresivnih intele(le)ktualacakinja…

    Nego, zašto mi, čitajući ovo, lustracija pade na pamet?

  7. Na Kosovu zive Kosovski Albanci !
    Ako ih stalno nazivate Albancima, nije cudo da uzvicu – spojicemo se sa Albanijom.

  8. „Autor je lingvista, redovni profesor Filološkog fakulteta“, a zašto ne „Autorka je ligvistkinja, redovna profesorka Filološkog fakulteta“? Šah mat pužu!

  9. Da li je moguće, dragi komentatori, da nekoga ko živi u Srbiji vređa to što u srpskom jeziku imamo gramatički a ne biološki rod? I šta će se desiti za 6 meseci kada budemo morali da uvedemo treći, peti rod, non-binary verzije, transrodne osobe i sl. – tj. kad one ne budu bile ni student ni studentkinja nego šta… studento???? Jezik nije stari ćup da ga lomi kako ko hoće zbog površne galame o rodnoj ravnopravnosti, u njemu se promene dešavaju s protokom vremena a ne nasilnim ukazima po direktivama onih koji ga ne razumeju. BTW potpuno podržavam borbu žena za ravnopravnost u segmentima koji život znače. Uvedite pravilo, na primer, da pri kupovini stana u toku braka, vlasnici stana moraju da budu i žena i muškarac. Frka, a? Međutim, ovo je farsa. A profesor Bugarski je srpskom jeziku i narodu na ponos.

  10. Zato što nije profesor jer je žensko, već zato što ima diplomu. Šta ćemo s konkretnim problemima: ta i ta je najbolja studentkinja (među ženama ili među svima?)

  11. Женско сам и инжењер. Желим да ме поштују као човека и по томе како радим. Желим плату у складу са послом који обављам. Савршено удобно бих се осећала ка инжењер ако имам добре услове за живот, право на посао, да ме не остављају по страни при запослењу зато што сам женско. Ово што се ради је како неко рече силовање језика и скретање пажње на потпуно небитне ствари. Оставите се ћорава посла. Нећу да будем татац, нити желим да мој супруг постане мамац.

  12. Mene ne čudi to što je taj zakon izglasan već me čudi kako to ljudi mirno prihvataju. Nije srpski jezik takav kakav je jer ističe muški rod, već naprotiv jer izjednačava i muškarce i žene kao ljudska bića. Izgrađivao se vekovima govorom bez uticaja zakona sa težnjom da bude „prirodan“ i jednostavan.

  13. S obzirom da ce Akademija za mlade lidere SNS-a ili kako se već zove, postati profesija i da ce ti diplomci pored ovih sa raznih „Megatrendova“ da budu elita, šta drugo da očekuje Srbija nego ovaj jad koji se širi i urnisanje scega sto postoji pa i jezika.
    Ova vlast mi je bila na dnu lestvice mog postovanja zbog svoje politike, a sada su pali toliko nisko da su se zalepili za pod!!!

Ostavite komentar


Lični stavovi

Naslovna strana

Naslovna strana za 25. april 2024.
Galerija

Pretplati se i postani deo Kluba čitalaca Danasa

Klub čitalaca Danasa je zajednica pretplatnika na dnevni list Danas kojima je, pored ekskluzivnog pristupa novinama u PDF formatu veče pre nego što se štampano izdanje nađe na trafikama, dostupna i celokupna arhiva lista onlajn. Članska kartica obezbeđuje i preko 50 popusta naših partnera, kao i pozivnice za naše događaje i akcije.

Milena Minja Bogavac, dramaturškinja

Svojevremeno čitala sam sve dnevne novine u nadi da ću tako biti najobjektivnije informisana. Od 2013. godine do danas čitam isključivo Danas.