Pravni okvir za 6. oktobar 1Foto: FoNet/ Ognjen Stevanović

Zašto nam Zakon o materijalnom obeštećenju žrtava režima Aleksandra Vučića treba i na koga se odnosi?

Po dogovoru unutar Saveza za Srbiju sa desetak pravnika i profesora prava, koji imaju iskustvo u zakonodavnoj aktivnosti, pripremio sam nacrt Zakona o materijalnom obeštećenju zaposlenih lica koja su bila političke žrtve režima Aleksandra Vučića. Ovaj nacrt od sutra će biti dostupan na sajtu www.preokret.org kako bi u narednom period mogli da čujemo sugestije.

Cilj je da, kao što smo predvideli u 30 tačaka Saveza za Srbiju i Sporazuma sa narodom, pripremimo pravni okvir za pojedine oblasti nakon pada Vučićevog režima. Između ostalog već je pripremljen zakon koji se odnosi na ispitivanje porekla imovine, u izradi je zakona o lustraciji ali i još 10 zakona iz oblasti ekonomije i političkog sistema.

Zašto ovu oblast nismo prepustimo budućnosti i klasičnim floskulama „brinućemo o vama“?

Od 90-ih godina Srbijom su protutnjala dva rušilačka režima.

U stvari, jedan je protutnjao, a drugi još uvek tutnji. Režim Slobodana Miloševića i režim Aleksandra Vučića. U ovom prvom Šešelj, Nikolić i Vučić nisu bili samo mirođije već njegov posebno opasan deo. I nisu baš svi jednako osetili posledice ova dva režima. Bilo je onih koji su im stali na put, a ovom drugom još uvek staju. Ali pitanje se šta smo mi učinili za te ljude. Posebno za one koje je Milošević uništio ekonomski i u svakom drugom pogledu, njih i njihove porodice.

Malo, gotovo ništa. Sve to doprinosi današnjem stavu: „ne talasaj“, „ćuti“, „to nije naš posao“ i na kraju „ko će sutra brinuti o meni“. Zbog toga nam treba okvir zakona da nam se to ne ponovi. A jednako važno da stvorimo sigurnost građanima koji danas ostaju bez posla, ili na drugi način trpe posledice režima Aleksandra Vučića da će dobiti adekvatno materijalno obeštećenje. Takva garancija je nužna kako zbog onih koji su te posledice pretrpeli, tako i za one koji će sa njima tek biti suočeni.

Da li to znači da se ovim zakon ohrabruju građani da ukazuju na zloupotrebe režima?

Da, apsolutno. Naročito na zloupotreba koje se tiču ugrožavanja ustavnog prava na slobodno glasanje i slobodu medija koje je ovaj režim suspendovao.

Da li će biti onih koji će se suprotstaviti ovom zakonu?

Sigurno, a njihov zajednički imenitelj će biti da žrtva pripada samo žrtvi, a rezultat njihove borbe svima nama. Uvek sam spreman da sa takvima suočim argumente. Da budem blag, takvima je Aleksandar Obradović dobar samo dok „revolucija“ traje, pa im tada nije problem da se sa njim i slikaju, a nakon toga spremni su da ga ostave na „u miru“.

U tom slučaju on bi morao da izdržava svoju porodicu bez plate i bez bilo kakve nadoknade ubuduće. Da ih pitam da li se sećaju Dragane Milojević Srdić, koja je 1991. godine stala pred vodeni top i oklopni transporter na protestu protiv Slobodana Miloševića? Kako su prošle porodice onih koji su u Miloševićevim čistkama tih godina ostali bez posla ili su prebačeni na slabije plaćen posao?

To je, nažalost, ostao njihov i problem njihovih porodica. Da li neko pita za Slobodana Tanaskovića, čuvara koji je umro nakon nekoliko dana nakon vezivanja u noći rušenja u Savamali? Da li neko pita koliko novinara je ostalo bez posla u nezavisnim medijima, posebno u unutrašnjosti, u nezavisnim portalima, a koliko njih više nije moglo da normalno obavlja posao jer su medije preuzeli SNS kadrovi. Nije baš ista pozicija onih koji ćutanjem pogoduju režimu Aleksandru Vučiću i onima koji su mu se suprotstavili. Lično stojim u odbrani ovog nacrta, uz želju da prihvatimo sve dobre sugestije pravne struke, koje bi ga, eventualno, popravile.

Kako će se u ovom zakonu definisati „režim Aleksandra Vučića“

Vlast Aleksandra Vučića po svim naučnim definicijama pripada autokratskim i diktatorskim režimima, sa osnovnim elementima: vlast jednog čoveka i faktička suspenzija drugih državnih institucija.

U našoj i u uporednoj normativnoj pravnoj praksi uobičajeno je da se pojedini pojmovi definišu za potrebe konkretnih pravnih izvora, što ne isključuje da se za neku drugu oblast, naročito naučnu, ti pojmovi definišu na drugi način.

Režim Aleksandra Vučića“ za potrebe nacrta ovog zakona predstavlja „vreme od 27. jula 2012. do formiranja prve Vlade nakon pada režima Aleksandra Vučića u kome su kroz autokratsko delovanje suspendovane važeće ustavne i zakonske norme, pravna država i podela vlasti i u kom period je narušen princip o jednakosti svih građana pred ustavom i zakonom, kao i vreme izraženog pritiska, pretnji i ucena birača u kom vremenu su pojedinci, koji su se suprotstavljala tom delovanju, trpeli i materijalne posledice“.

Na koga će se Zakon odnositi?

Navodim neke slučajeve. Primenjivaće se na ljude koji su ostali bez posla, premešteni su na manje plaćeno radno mesto, nije im produžen ugovor o radu ili delu ili se to desilo njihovim članovima porodice ukoliko su se suprotstavili aktima režima Aleksandra Vučića koje se odnose na slobodu političkog opredeljenja i delovanja ili sindikalnog opredeljenja i delovanja, a ogledaju se u suprotstavljanju: diskriminaciji (član 21 Ustava Republike Srbije); ugrožavanju ustavnog prava na slobodu mišljenja i izražavanja (član 46 član Ustava Republike Srbije); izbornog prava (član 52 Ustava Republike Srbije); kršenju odredbi o pravnoj sigurnosti u kaznenom pravu (član. 34 Ustava Republike Srbije); zaštiti podataka o ličnosti (član 42 Ustava Republike Srbije); prava na obaveštenost (član 51 Ustava Republike Srbije); prava na slobodu okupljanja (član 54 Ustava Republike Srbije); prava na peticiju (član 56. Ustava Republike Srbije); pravo na štrajk (član 61 Ustava Republike Srbije); autonomiju univerziteta (član 72 Ustava Republike Srbije; druge povrede odredbi Ustava i zakona kao i zaposleni koji su javno ukazali na sumnju u postojanje prekršaja, privrednog prestupa ili krivičnog dela u privrednom subjektu, državnom organu ili ustanovi u kojoj su zaposleni.

Pravo na obeštećenje imali bi i oni kojima je prestao status zaposlenog lica usled prestanka rada pravnog lica u kome je radilo zbog mera Režima prema tom pravnom licu usled razloga iz citiranog člana.

Da li postoji neki uslov za materijalno obeštećenje?

Da. To je da su ti ljudi javno ukazali na akte režima Aleksandra Vučića. Zašto? Da ne bude nikakve sumnje – zato što oni zaslužuju da budu zaštićeni posebnim zakonom jer oni nisu zaposleni koji su ostali bez posla zbog toga što su kasnili na posao ili što nisu izvršavali radne zadatke, već zato što su se suprotstavili režimu koji je suspendovao Ustav i zakone.

Da li će drugi moći da jednog dana zaštite svoja prava? Naravno, ali u redovnoj proceduri, ukoliko ne zastari mogućnost podnošenja zahteva. U slučaju zakona koji se odnosi na zaštitu žrtava Aleksandra zastare se suspenduje. Ovaj zakon jeste u tom delu, ali i u nekim drugim segmentima Lex specialis.

Gde su tu oštećeni penzioneri?

U 30 tačaka Saveza za Srbiju predvideli smo obeštećenje penzionera koje je opljačkao režim Aleksandra Vučića. I to ćemo realizovati kroz poseban zakon. Penzioneri to treba da znaju.

Iz kojih sredstava će biti realizovane isplate?

Pored ovog zakona već je izrađen zakon koji se odnosi na ispitivanje porekla imovine, kojim je predviđeno oduzimanje te imovine. Ukoliko buduća vlast ne normira i ne realizuje norme o oduzimanju nezakonito stečene imovine imaćemo opet razočarenje kao i nakon 6. oktobra 2000. godine. To ni nova vlast, a ni Srbija ne bi preživeli. Deo tih sredstava podmiriće materijalnu štetu žrtvama režima Aleksandra Vučića.

Nužno je da i kroz zakon koji će se regulisati lustraciju odgovaraju oni koji su odgovorni za realizaciju Vučićevih zamisli na najnižem nivou i zbog čega su stradali mnogi građani.

Šta još sadrži nacrt zakona?

Postupak za odlučivanje o zahtevu je hitan, a nacrtom zakona predviđena je procedura podnošenja zahteva, organi vođenja postupka, sadržina zahteva i potrebna dokumentacija.

Na kraju ovaj zakon ne normira oblast koja se tiče odgovornosti pojedinaca i režima u celini za brojna krivična dela, koja su za posledice imala ljudske žrtve. Taj deo nužno je da, uz prethodno donošenje već pripremljenih zakona procesuira tužilaštvo i sudovi. Svakako će značajnu ulogu imati i formiranje posebnog tužilaštva za organizovani kriminal, koji smo predvideli kao našu obavezu u Sporazumu sa narodom.

Autor je predsednik Pokreta za preokret

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari