Rajhstag ili Hercegovačka 1Foto: Freeimages/cierpki

Istorija svašta pamti, a hronike mnogo toga beleže, međutim, ne znaju svi, a pogotovu oni koji bi to trebalo da znaju, da iz istorije treba da se izvuku pouke.

U hronikama je zapisano da je Neron naredio da se zapali Rim. Rim su naravno zapalili njegovi bespogovorni poslušnici. Neronu je trebala „inspiracija“ za njegovu „poeziju“. Krivce za taj požar nije bilo teško naći, jer „remetilački faktor“ su tada bili hrišćani.

Istorija pamti još nekoliko ludih careva, koji su između ostalog bili interesantni za psihijatrijsku analizu, ali post festum. Doduše psihijatrija u vreme rimskih careva nije bila utemeljena kao naučna disciplina, ali jeste uveliko bila utemeljena u vreme kada se pojavio Hitler. I sad gle čuda od ludila.

Hitler se bio pojavio otprilike jedan vek posle velikog Getea – poslednjeg baštinika renesanse koji je trasirao nemačkom narodu i Evropi potpuni kulturni i civilizacijski identitet, a šta još reći o celovitoj nemačkoj filozofiji, od Kanta, Hegela, Marksa, itd, kojih je bilo znatno više od onih koji su mahali tezom „deutsche ьber alles“. Hitleru više nije bilo potrebno da zapali ceo Berlin, bio je dovoljan Rajhstag da „reši jevrejsko pitanje“.

Neron je sada paradigma jednog kompleksnog ludila. Međutim, svet nije postao imun od ludih careva, pogotovo kod malih zbunjenih naroda, sklonih populističkoj manipulaciji. Danas nije neophodno zapaliti ceo grad, dovoljan je Rajhstag ili Hercegovačka ulica, (kako beše „cilj opravdava sredstvo“). Međutim, uvek se radi o urbanoj devastaciji, koja često podrazumeva devastaciju istorijskih slojeva i arheoloških artefakata, a usput i obračun sa „remetilačkim grupama“.

U našem slučaju obračun sa legalnom opozicijom. Ako neki ljudi misle, bilo da pripadaju populusu ili eliti, da se sve to radi zbog nekog budućeg „lepšeg i starijeg grada“ grdno se varaju. To što se varaju manje više, nego što svojim potomcima ostavljaju lažne vrednosti, mentalni haos, turističku deficit i konačno treću ili četvrtu seobu Srbalja u neke lepe hladne severne krajeve naše planete. Pardon, možda i među klokane, na južnoj polulopti planete.

Autor je istoričar umetnosti

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari