Vučićeva demagogija podstiče građane da se greju na struju 1Foto: Privatna arhiva

Postoji jako mnogo stvari od kojih zavisi da li će Srbija imati restrikcije struje. Jedan od najvažnijih faktora jeste dužina i intenzitet zime koja je pred nama.

Prethodne godine su bile takve da se slobodno moglo razmišljati o skraćenju grejne sezone, što je u izvesnoj meri i rađeno imajući u vidu da su toplane u mnogim mestima radile samo u baznom režimu i nije bilo potrebe za dogrevanjem.

Međutim, ono što je specifično za Srbiju je to da i dalje postoji dosta rasprostranjena negativna navika da se stanovništvo greje na električnu energiju.

Pri tome se mahom koriste vrlo neefikasni kotlovski sistemi, TA peći, klima-uređaji ili čak najobičnije grejalice. Savremene energetske tehnologije poput toplotnih pumpi koje su koncipirane tako da sa svaki potrošeni kilovat-čas električne energije daju najmanje dva ili u najboljem slučaju čak četiri kilovat-časa toplotne energije kod nas se koriste dosta retko iako je tendencija u razvijenim državama da se sve masovnije prelazi na njihovu upotrebu.

Ova negativna pojava dovodi do toga da kod nas postoji veća potrošnja struje u domaćinstvima nego u čitavoj privredi, dok je recimo u Nemačkoj situacija takva da domaćinstva troše svega 26 posto od ukupne godišnje potrošnje. Kao posledica nedostatka uglja za grejanje, kao i skupog ogrevnog drveta i peleta vrlo lako se može desiti da se još jedan broj ljudi odluči za grejanje na struju i da na taj način zakomplikuju ionako već tešku situaciju. Kombinacija hladnog vremena i u ovom momentu teško procenjivog obima povećanja potrošnje struje usled prelaska dodatnog broja ljudi na grejanje ovim vidom energije, mogu vrlo lako da dovedu do restrikcija čak i da ne bude nikakvih havarija u elektroenergetskom sistemu.

S druge strane, bilo kakva havarija na proizvodnim kapacitetima nalik na onu iz decembra prošle godine zasigurno ostavljaju Srbiju u mraku. Takođe, ukoliko dođe do havarija u toplanama u nekom od većih gradova, a što je opet teško predvideti, to opet povećava verovatnoću da dođe do ispada čitavog ili barem dela elektroenergetskog sistema.

Dakle, pred onima koji rukovode državom nalazi se sistem jednačina sa dosta nepoznatih, a oni su se već dosad pokazali kao krajnje nesposobni, a pojedini od njih i kao agendirani da svesno unište elektroenergetski sistem koji predstavlja kičmu državnog suvereniteta Srbije. Da bi se smanjio rizik od potencijalnih restrikcija ključno je odvratiti ljude od grejanja na struju, a u tom pogledu nije urađeno gotovo ništa.

Čak naprotiv, stalnim demagoškim pričama koje Vučić svakodnevno prosipa o tome kako će svi drugi biti u mraku i kako je kod nas struja najjeftinija u Evropi još se doprinosi tome da se potrošnja poveća. Primera radi, stavimo se u poziciju nekoga ko se dosad grejao na pelet ili drvo, a koji su drastično poskupeli. Taj neko će se pragmatično odlučiti da se greje na struju delom vođen prostom računicom, ali delom i vođen pričama koje dolaze od propagande vlasti.

Šta je u ovom slučaju moguće rešenje? Imajući u vidu da se nisu izvele bilo kakve ozbiljne pripremne radnje, a da je zima već na vratima ono što se jedino može brzo uraditi jeste promena granica tarifnih sistema. Zelenu zonu treba ostaviti kakva je sada i time pomoći ugroženom delu stanovništva, a istovremeno granicu crvene zone treba spustiti i time odvratiti ljude od grejanja na struju. Ovo je svakako nepopularna mera, ali za celu državu je jako važno da ne dođe do restrikcija jer tada će posledice podjednako trpeti svi.

Na kraju, da sam zlonameran savetovao bih Vučiću da samo nastavi sa dosadašnjom praksom u rukovođenju i planiranju elektroenergetskog sistema u Srbiji. Jer ako se ovako nastavi, potpuni kolaps sistema nam ne gine, a kad nastupi mrak bilo zbog planskih bilo zbog havarijskih isključenja, tada će mnogi ljudi progledati i u tom mraku mnogo jasnije videti u kakvom nam je stanju država pod ovom mafijaškom vlašću.

Autor je dr inž., Narodni slobodarski pokret

Stavovi autora u rubrici Dijalog ne odražavaju nužno uređivačku politiku Danasa.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari