Zavičajno “presađivanje” u vojvođansku ravnicu: Osamdeset godina kolonizacije Crnogoraca u Vojvodinu

OSAMDESET GODINA KOLONIZACIJE CRNOGORACA U VOJVODINU

Ostavite komentar


  1. „Za vreme Kraljevine Jugoslavije, naseljavanje Vojvodine (ranije deo Austrougarske) karakterisalo se velikim doseljavanjem Srba (često iz Bosne, Like, itd.), nakon što je teritorija postala deo nove države, … sa sve većim fokusom na srpsku kolonizaciju radi promene etničke strukture, naročito u periodu između dva rata.“ Dakle, naseljavanje je pocelo ranije, kada je Aleksandar odlucio da od Jugoslavije napravi Veliku Srbiju. Podunavske Svabe, kako su ih zvali, su vecinom odmah 1941. god. obukli crne uniforme i postali NEMCI! Posle rata su pobegli, a velika imovina (stecena privilegijama) je podeljena onima koji su u Vojvodinu dosli. I koji su se posle nekoliko godina, uklopili. I sve dok nije pocela naci histerija, nikome nisu smetali. Treci veliki udar je bio devedesetih, kada su Srbi bezdusno proterali i oteli imovinu skoro svih Hrvata koji u u Vojvodini ziveli. Posto je bratstvo i jedinstvo postalo predmet podsmeha, iselili su se i Slovaci, Rusini i mnogi drugi. Cak i Crnogorci! Madjari SVI imaju madjarski pasos, a zive u Srbiji da bi omogucili vlast Vucica i njegovog ortaka Orbana.

  2. Nikoga Crnogorci nisu kolonizirali. Ponuđeno im je da obogate radom i moralom Vojvodinu. A mnogi su se vratili zbog tuge. Bataliti mržnju prema Crnoj Gori zbog mržnje Crkve Srbije

  3. @profesorka „Posle rata su pobegli, a velika imovina (stecena privilegijama) je podeljena onima koji su u Vojvodinu dosli. “ Pa neki su pobegli, a mnogi koji nisu su nastradali u komunističkim logorima. I to uglavnom ne oni koji su nosili „crne uniforme“ nego njihovi roditelji, žene i deca. Ne opravdavam to što su Podunavske švabe pristale da se bore uz naciste, ali nije sve baš tako crno belo kako se predstavlja, treba se malo bolje uživeti u istorijski kontekst.

  4. Jugoslavija je bila eksperiment,sa tragicnim zavrsetkom, i jos tragicnijim posledicama po celokupan jugoslovenski prostor koje ce trajati jos 100 godina minimum.Treba izvuci ono najbolje sto je bilo u Jugoslaviji i krenuti dalje.

  5. Мој отац је рођен 1914 године у Лици, тадашња Аустроугарска Царевина… Прелепи крајеви, али људи сиромашни… Његов отац, а мој деда, ишао два пута у Америку да ради као рудар. С другог боравка се вратио као добровољац на Солунски фронт… Добио земљу код Суботице. Дошло тамо доста Срба из Крајине (садашња Хрватска), а нето и из садашње БИХ. Било и Црногораца… Добили општинску земљу, голу (лошијег квалитета), без зграда, стоке, пољопривредне опреме… Морали да дижу кредите код банака, неповољне (банке добиле паре од државе, од великог а повољног вранцуског зајма, па их мало лепо обрунили)… Досељеници нису никога протерали, ничију имовину узели… Немци остали где су и живели… Мађари могли да оптирају од 1919 до 1929: да продају земљу по тршишним условима и да оду у Маџарску. Већина ипак остала. Исто тако Срби из Маџарске могли да се преселе у СХС Краљевину. Ако не добију поштену тржишну цену, Маџарска доплати Србима који се селе, а СХС Маџарима који се селе. Поштено, упркос крвавом рату и многим злочинима почињеним од Мађарске војске (Швабама тог пута опростили)… Након Другог светског рата, све било мало друкчије, вањада и држави и народу доадило да стално опраштају. Мађари нису имали проблема… Деведестих година, протеривао свакосвакога, како икада је хтео… Било некад – не повратило се!
    Зоран

  6. Pisac je zaboravio jednu veoma važnu stvar. Opustelu teritoriju sa veoma plodnom zemljom trebalo je obrađivati. Kolonisti koji su dovedeni u Vojvodinu su trebali da obrađuju tu zemlju a kako nisu imali čime stvorene su zemljoradničke zadruge kojima su podeljene konfiskovane alatke i životinje. I te zadruge su bile organizovane u mešovitim sredinama po poreklu, bosanske, crnogorske, meštanske… Zadrugari su i dobijenu zemlju uneli u zadrugu i zajednički obrađivali uz državnu.

  7. Nije potrebno iznositi netačne činjenice.
    Autor teksta navodi koliko je Crnogoraca bilo početkom kolonizacije.
    A koliko ih je bilo 1961…81….2001
    Radila se jedna asimilacija bespotrebna.
    Jasno je zašto su projektovane kolonizacije Ličana,Krajišnika i Crnogoraca u Vojvodinu.
    Da se napravi prva odbrambena linija usled eventualne agresije Mađara itd…itd.
    Ali nije jasno zašto je urađen demografski ispad prema Crnogorcima ,da ih od 1961 do dana ima pet puta manje???.

  8. U besmislu članaka, u poslednje vreme, koji ne nose nikakvu informaciju i vrednost, ovaj je pravo osveženje.
    Imam osećaj da bi lagano moglo da usledi još nekoliko nastavak na ovu temu.

  9. Bravo za članak. Izuzetno pripremljen i sa relevantnim podacima nepristrasan tekst, uz to sa navođenjem interesantnih događaja zanimljiv za čitanje.

  10. Kada su nemački novinari pitali češkog predsednika ,posle pada komunizma, da li će da se izvini zbog proterivanja Nemaca,on je rekao-Zašto? Pa oni su izdali svoju domovinu,njihova domovina je bila Češka.

  11. @profesorka

    Kako ti lupetas… „Komentari“ su ti nivo ispod kafanske rasprave a potpisujes se kao „profesorka“? Smesno.

  12. Veoma iscrpan i detaljan tekst, sa kojim bih mogla, u najvećem delu, da se složim. Sve stoji kako se napisali, slažem se da su kolonisti došli i bili zatečeni geografskim, kulturološkim, tehnološkim i svakim drugim napretkom u ovom delu Vojvodine. Lično sam potomak kolonista i danas živim u dedinoj kući, koju je dobio kolonizacijom, na severu Banata. Naslušala sam se i zapamtila svaku ličnu i kolektivnu priču i događaj po dolasku u ravni Banat. ALI ipak … jeste da su kuće na lakat, dvorci i letnjikivci ostali zapušteni ( za njima md duša i srce boli) ali mora se reći da se dalje gradilo i napedovalu. Bar u ’50, ’60 i ’70 godinama 20. veka. Pre svega mislim na poljoprivredne kombinate, farme, polj. preduzeća koja su kolonisti izgradili. Npr IPP „Banat“ – Kikinda sa farmama, mlekarom … trebalo je sav taj narod zapositi, dati im mogućnost da rade.

Ostavite komentar


Lični stavovi

Naslovna strana

Naslovna strana Danasa za 4. i 5. jul 2026.
Galerija

Pretplati se i postani deo Kluba čitalaca Danasa

Klub čitalaca Danasa je zajednica pretplatnika na dnevni list Danas kojima je, pored ekskluzivnog pristupa novinama u PDF formatu veče pre nego što se štampano izdanje nađe na trafikama, dostupna i celokupna arhiva lista onlajn. Članska kartica obezbeđuje i preko 50 popusta naših partnera, kao i pozivnice za naše događaje i akcije.