Kad hitna pomoć kasni 1

Protiv lekara niškog Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Miodraga Brankovića nedavno je pokrenut disciplinski postupak zbog pisanja „neprimerenog“ komentara ispod medijskog teksta da je čovek koji je ležao na travnjaku, a nakon što je pao i udario glavom, i uprkos višestrukim pozivima prolaznika, duže od pola sata čekao dolazak terenske ekipe. Hitna pomoć je od mesta na kojem je ležao udaljena svega 200 metara.

Uprava Hitne je u prijavi ocenila da je Brankovićev komentar ispod teksta da se takve situacije dešavaju jer, kako je kazao, Hitna nema dovoljno lekara, a direktor Slavoljub Živadinović, inače SNS kadar, neće da primi nove, „uznemirio širu javnost“ i „pokušao da naruši ugled ustanove“.

Branković je, pak, takve ocene ponovio i u pismu koje je ovih dana uputio predsedniku Srbije Aleksandru Vučiću i resornom ministru Zlatiboru Lončaru. On je u pismu, kao i u dodatnim izjavama, precizirao da je niška Hitna spala na 37 lekara i pet terenskih ekipa, mada je po unutrašnjoj sistematizaciji predviđen 51 lekar i sedam takvih ekipa.

Prosečna starost voznog parka, kao i uređaja i aparata Hitne je oko 15 godina, a ništa se ne obnavlja. On lično radi sa defilibratorom, koji se koristi za oživljavanje pacijenata sa srčanim zastojem, a koji je star 20 godina i neispravan.

Posrtanje ove zdravstvene ustanove počelo je pre desetak godina, a ona je „dotakla dno u protekle četiri godine, pod rukovodstvom Živadinovića“. Pokazalo se to i u vreme epidemije korona virusa, kada su radnici Hitne, kako je kazao, najpre imali „zaštitna odela“ kupljena u molerskim radnjama, a potom „prava“ jednokratna, koja su koristili duže jer su ih prali. Sve ove podatke o situaciji u Hitnoj izneo je i uzbunjivač Dragan Stamenković, inače vozač u ustanovi.

Prozvani direktor Živadinović niti jednom nije hteo da odgovori na uredno prosleđivana pitanja Danasa vezana za ovakve optužbe. Umesto toga, na veb-sajtu Hitne juče je objavio lično saopštenje u kojem „opozicionim dnevnim novinama“ odgovara da su Brankovićeve tvrdnje „niz neistina i laži“. Negirao je manjak lekara, zastarelost vozila, nedostatak adekvatne zaštitne opreme. Samopohvalio se uspesima u radu, „dobrom organizacijom“, „velikim trudom, radom i posvećenošću zaposlenih“ i „podrškom nadležnih državnih organa“. Brankoviću je pripisao navodnu lenjost, „politikanstvo“ i „mešetarenje“.

Problem sa ovakvim negiranjem problema je što oni na taj način neće nestati. Ni onda se kazne oni koji o njima govore. Njih će i dalje na svojoj koži osećati građani koji zovu 194, a neophodna pomoć kasni. Samo, to narušava ugled ustanove i zaista uznemirava javnost.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari