Opomene iz Brisela 1

Evropski parlament je u kompromisnim amandmanima na nacrt godišnjeg izveštaja izvestioca EP za Srbiju Dejvida Mekalistera otišao korak dalje u odnosu na 2017…

… budući da je direktnije pozvao Beograd da se ne meša u rad medija, a primetno je i zaoštravanje tonova u segmentima koji se odnose na opoziciju, imajući u vidu da je prvi put poručeno da „opozicioni političari ne treba da budu predmet kleveta“. Navedene poruke jasno pokazuju da će zvanični Brisel još više insistirati na uvođenju vladavine prava u narednoj etapi „evropskog puta“ Srbije, iako rešavanje kosovskog problema ostaje „pitanje svih pitanja“.

Pored preporuka koji se odnose na poštovanje demokratskih principa, znakovito je što su u amandmanima u vezi sa spoljnom i bezbednosnom politikom evroparlamentarci prvi put istakli da je potrebno da Srbija „poveća nivo usaglašavanja sa EU“, umesto korišćenja dosadašnje, prilično, neutralne fraze o nužnosti „postepenog usaglašavanja“ u tom domenu. Istovremeno, izražena je zabrinutost zbog nastavka vojne saradnje Srbije sa Rusijom i Belorusijom, a Srbija je javno pozvana da smanji zavisnost od uvoza ruskog gasa. Kritike izrečene na račun srpsko-ruskih veza nagoveštavaju da mnogi u Uniji imaju sve manje razumevanja za balansiranje Beograda između Brisela i Moskve, što se može videti i na osnovu činjenice da poglavlje 31 – spoljna politika i bezbednost, u pregovorima Srbije o članstvu u EU nije otvoreno, a, po svemu sudeći, to neće ni biti učinjeno u narednih nekoliko meseci.

Što se Kosova tiče, EP je tradicionalno uputio reči ohrabrenja i Beogradu i Prištini da „odlučno nastave proces normalizacije odnosa“, ali je naglašena potreba za „ubrzanjem rada na novoj fazi dijaloga“ u cilju postizanja pravnoobavezujućeg sporazuma. Stoga, ma koliko se zvaničnici Unije trudili da ubede javnost da ne postoji precizna vremenska odrednica za rasplitanje „kosovskog čvora“, amandmani predstavljaju signal da Brisel nije spreman da potroši još mnogo vremena na pokušaje pronalaženja kompromisa.

Iskustvo nas uči da ocene i opomene iz dokumenata EU nisu „zapis u kamenu“, odnosno da su stavovi Brisela podložni promenama, ali srpske vlasti trebalo bi da u praksi primene mnoge savete Evropskog parlamenta. Ma koliko Unija trenutno izgledala krhko i razjedinjeno, principi koje taj blok proklamuje važni su za sva društva u procesu „demokratskog sazrevanja“.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari