Pomirenje naroda bivše Jugoslavije odavno je jedna od najčešćih tema u svakoj od zemalja bivše SFRJ koje su bile zahvaćene ratom tokom njenog raspada devedesetih, a poslednje istraživanje na ovu temu pokazalo je da su Srbi, Hrvati i Bošnjaci još daleko od pomirenja.

Istraživanje je pokazalo da su na najvišem mestu na skali spremnosti za pomirenje osobe iz mešovitih brakova, zatim Hrvati, pa Srbi i na kraju Bošnjaci.

I dok Evropska unija u gotovo svakom izveštaju zahteva usklađivanje dobrosusedskih odnosa i uspostavljanje saradnje, nekoliko je prepreka koje nijedna strana ne želi da pređe. Neke od osnovnih su svakako presude za ratne zločine Međunarodnog tribunala u Hagu, „Oluja“ i „Srebrenica“. Takođe, mnogim Srbima koji su tokom rata izbegli u Srbiju nisu vraćena oduzeta imovinska i stečena prava, što je još jedan kamen spoticanja.

Predsednik Hrvatske Ivo Josipović je prošle godine nakon obeležavanje vojne operacije „Oluja“, koju Hrvati slave kao dan pobede, a Srbi je smatraju za genocidnu akciju i progon srpskog stanovništva, izjavio da veruje da će doći dan kada će i Hrvati i Srbi u Kninu obeležiti pobedu Hrvatske, kad će zajedno položiti sveće na spomenik nevinim žrtvama, i Hrvatima i Srbima. Ova njegova izjava izazvala je oštre kritike javnosti u Srbiji.

Mnogo je onih, i sa jedne i sa druge strane, koji, kada god im se za to ukaže prilika, negiraju zločine i ne priznaju prošlost. Kada su generalima Anti Gotovini i Mladenu Markaču izrečene presude za zločine u Oluji, širom Hrvatske organizovani su protesti, a ništa bolje nije bilo ni u Srbiji kada je uhapšen Radovan Karadžić. Kao što kaže jedan od analitičara, pomirenje između Srba i Hrvata je kao kada udarite autom u banderu, da bi se to desilo, potrebno je svega nekoliko sekundi, a da auto dovedete u vozno stanje, potrebno je mnogo vremena, stručnog znanja i iskustva.

Ipak, u vreme kada se ekonomska kriza produbljuje saradnja između Srbije i Hrvatske je neophodna. Sada, kada Evropska komisija od Srbije traži da poštuje teritorijalni integritet Kosova i da uspostavi društveni dijalog sa kosovskim liderima, pomirenje između Srba i Hrvata bilo bi dobro kao prethodnica pomirenju Srba i kosovskih Albanaca. Sukobi između Srba i Hrvata datira stolećima unazad, a pošto je Hrvatska spremnija na pomirenje nego kosovski Albanci, to bi bio dobar početak ne samo za ulazak u Evropsku uniju, već i za jačanje privrede.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari