Rampa za trgovinu 1

Kada je CEFTA (Central European Free Trade Association) osnovana u decembru 1992. godine između Poljske, Mađarske, Češke i Slovačke ideja je bila da zemlje Centralne Evrope integrišu ekonomije, uspostave slobodnu trgovinsku zonu, naviknu svoja preduzeća na trgovinu bez carina i prepreka kako bi se lakše integrisali u Evropsku uniju kada dođe vreme za to.

Tako su redom njene članice postajale Slovenija, Rumunija, Bugarska i Hrvatska i isto tako izlazile iz nje po prijemu u EU, da bi na kraju ostalo samo ime dok su sadašnje članice mahom (sem Moldavije) zemlje Jugoistočne Evrope.

Pod pokroviteljstvom EU i uz šargarepu u obliku obaveze članstva u CEFTA-i pre ulaska u Uniju poslednjih 10 godina trgovina se nekako odvijala uz sporadične čarke. Male balkanske države često su pod uticajem interesnih grupa i u zabludi da će ograničavanjem konkurencije spolja pomoći sopstvenoj nerazvijenoj privredi podizale na carine uvoz određenih, najčešće poljoprivrednih proizvoda iz susednih zemalja, uvodile razne barijere poput raznih sertifikata, kontrola, čekanja na granicama istovremeno dok su kamioni od Grčke do Švedske jurili autoputevima ne stajući ni na kakve granice. Sve je to kako tako funkcionisalo do prošle nedelje kada su vlasti Kosova i Metohije isfrustrirani političkim neuspehom zbog neprimanja u Interpol skinuli rukavice i carinama od 100 odsto faktički zabranili uvoz robe iz Srbije (i BiH) kojoj na deklaraciji ne piše Republika Kosovo.

Nikada zabrana trgovine ne može biti ekonomski potez prosto jer nema ekonomske logike. Trgovina između dve strane se odvija na dobrovoljnoj bazi što znači da i jedna i druga strana imaju korist od te transakcije, tako da kada se trgovina zabrani štetu trpe i jedni i drugi. Firme iz Srbije, uglavnom mala i srednja preduzeća, gube tržište, gube prihode, gube radna mesta. Potrošači na Kosovu imaju nestašice, a sa ograničenim zalihama roba na policama poskupljuje. Ionako nizak standard stanovništva na KiM se smanjuje, da ne govorimo o nedostatku osnovnih životnih potrepština poput hleba i lekova. Na sve to juče na zajedničkoj sednici Vlada Albanije i Kosova čula se i ideja da za sever Kosova ostanu carine od 100 odsto, a da se jugu sasvim ukinu. U isto vreme vlasti Kosova tvrde kako im niko neće oteti ni metar teritorije. Moraće da se odluče da li žele nacionalno čistu hajdučiju ili pravnu demokratsku državu. Oba ne idu zajedno.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari