Struka i politika 1

Odluka zvaničnog Beograda da Prištini donira hiljadu testova za korona virus probudila je ratne duhove  na kosovskoj sceni, pre svega pripadnike bivše Oslobodilačke vojske Kosova, koji su poručili nadležnima da testove „bace  u đubre“, a pokrenuta je i peticija za „otkazivanje pošiljke“.

Ipak, u ovom slučaju struka je bila jača od politike, pa je kosovskom Nacionalnom institutu za javno zdravlje donaciju isporučio oficir za vezu Srbije u Prištini Dejan Pavićević, uprkos snažnom otporu dela albanske javnosti.

Upadljivo  je ćutanje srpskih zvaničnika o pomoći Kosovu. Večernje novosti prenele su, pozivajući se na izvor iz Vlade Srbije, „koji je insistirao da ostane anoniman“, da  je donacija upućena posle video-konferencije, na kojoj je učestvovao i ministar zdravlja Srbije Zlatibor Lončar.

Za razliku od slanja medicinske pomoći Republici Srpskoj, donacija Prištini očigledno nije popularna ni poželjna tema u prorežimskim medijima. Glavni razlog za to jeste  nerešeno kosovsko pitanje, ali i dnevnopolitička „prepucavanja“, koja nisu strana vlastima ni u Beogradu ni u Prištini, niti šire na Zapadnom Balkanu. U ovom regionu, nažalost, postala je praksa da se pomoć i solidarnost gledaju kroz prizmu politike.

Ilustracije radi, Crna Gora je posle javne prepirke sa Srbijom odbila  ponuđenu donaciju u respiratorima.

Pored slanja testova, pozitivan primer saradnje Srba i Albanaca na Kosovu bio je nedavni susret gradonačelnika Severne i Južne Mitrovice, Gorana Rakića i Agima Bahtirija, uz prisustvo komandanta Kfora Mikaela Risija.

Takav potez  iznenadio je pojedine lokalne medije, koji nisu bili obavešteni da će se Rakić i Bahtiri sresti, dok  prisutnim novinarima nije bilo dozvoljeno da postavljaju pitanja. Kfor je naknadno saopštio da su gradonačelnici apelovali na sve građane da poštuju zdravstvena pravila.

Imajući u vidu  tvrdnje novopostavljenog izaslanika EU za dijalog Beograda i Prištine, Miroslava Lajčaka, da  je moguć sporazum o Kosovu do marta naredne godine, te  pojačano angažovanje američkih diplomata da se dogovor Beograda i Prištine konačno postigne, trebalo bi očekivati da će politika „malih koraka“ biti nastavljena. Ono što, za sada, predstavlja enigmu, glasi: ko će u  misiji „mirenja nepomirljivih“ biti uspešniji – Evropljani ili Amerikanci, ili, će, udružiti snage, što su neretko činili u prošlosti. U svakom slučaju, postoji prećutna saglasnost pregovaračkih strana da nema vremena za gubljenje.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari