Tvrđava razdora 1

Sukobili su se oko nje Rimljani sa varvarskim plemenima još u prvom veku nove ere, od rimskog Singidunuma do vizantijskog Singidona napadali su je Huni, Ostrogoti, Heroli….

Osvajali su je Ugari, Bugari i krstaši, obnavljao ju je Stefan Lazarević, opsedao Sulejman Veličanstveni. Sada oko Beogradske tvrđave bitku biju beogradska vlast na čelu sa Srpskom naprednom strankom, predvođena Goranom Vesićem, i s druge strane – građani. Uz građane je stala i stručna javnost.

Seča drveća zarad izgradnje gondole na ledini Kalemegdana otkrila je nameru da se deo tvrđave ruši i menja, suprotno generalnim urbanističkim i planovima detaljne regulacije, suprotno nameri i zahtevu da se ovaj prostor uvrsti na listu Unesko svetske kulturne baštine, suprotno zdravom razumu. Osim što su uspaničeno širili vesti o narušavanju kulturno-istorijske celine Beogradske tvrđave, građani su sami preuzeli uloge novinara istraživača, policije – zaštitnika drveća i tvrđave, istoričara i pravnika.

NJihovu želju da se zaštiti nasleđe Beograda, prepoznali su i stručnjaci okupljeni oko peticije „protiv gradnje gondole na Beogradskoj tvrđavi“, među kojima ima i muzejskih savetnika, kustosa, istoričara, istoričara umetnosti, arhitekata, ali i više od 10.000 potpisa svih drugih građana koji su iole svesni značaja ovog lokaliteta.

Zabrinjavajuće je, pa i paradoksalno što nadležne institucije i organi, u kojima su i zaposleni neki od potpisnika peticije, nisu stale u odbranu spomenika kulture. Nisu stali u odbranu svog rada – napora koje su ulagali još od 2015. godine za nominaciju Beogradske tvrđave, uz još 17 lokaliteta iz Srbije, za upis „Granica Rimskog carstva“ na Uneskovu listu svetske kulturne baštine. Nisu stali u odbranu svog znanja, kako teorijskog tako i praktičnih napora za očuvanje i prezentaciju Beogradske tvrđave kao istorijskog i arheološkog lokaliteta, i u uslovima konstantnog nedostatka sredstava i sluha za potrebe kulture.

Nadležni – Republički zavod za zaštitu spomenika kulture i Zavod za zaštitu spomenika kulture grada Beograda, nevešto su pokušali da opravdaju projekat izgradnje gondole izdajući dokument o nekakvim smernicama za očuvanje tvrđave i pored gradnje – Predlog uslova čuvanja, održavanja i korišćenja kulturnih dobara i dobara koja uživaju status prethodne zaštite i mere zaštite za potrebe izrade Plana detaljne regulacije za gondolu Kalemegdan – Ušće.

Ovaj predlog je gradska vlast prihvatila, ali on svakako nije obavezujući, kao što nije nijedno mišljenje pomenutih zavoda. Oduzimanje ingerencija od struke, dovelo je do toga da vlast, ne samo da može da zanemaruje kompetentna mišljenja, ruši, dograđuje, rekonstruiše – šta i kako hoće, zarad interesa nekog novog investitora, već to radi vodeći rat protiv volje sopstvenih građana. Još će ih i ubediti da „Kale“ znači – brdo, a ne „tvrđava“ te da tvrđavi tu i nije mesto.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari