Čubrilo: Deo građana pobegao iz Srbije upravo zbog politike koju zastupa Gujon 1Arno Gujon Foto: MSP

Arno Gujon, državljanin Francuske sa srpskim pasošom, koji je široj javnosti najpoznatiji po humanitarnom radu na Kosovu imenovan je za vršioca dužnosti direktora Uprave za saradnju s dijasporom i Srbima u regionu, koja funkcioniše pod Ministarstvom inostranih poslova.

Gujon je u toku današnjeg dana imao sastanak sa ministrom inostranih poslova Nikolom Selakovićem, koji je izrazio očekivanje da će taj državni organ nastaviti da dosledno i prioritetno radi na zaštiti prava i interesa i očuvanju kulturnog i jezičkog identiteta dijaspore i Srba u regionu.

Kako se navodi u saopštenju ministarstva, Selaković je Gujonu poželeo mnogo sreće i uspeha u radu, istakavši da je uveren da će on, kao osvedočeni borac za bolji položaj srpskog naroda na Kosovu i Metohiji i borac za istinu o istorijskim događajima u regionu u protekle tri decenije, u tesnoj saradnji sa ministrom spoljnih poslova, Vladom Srbije i predsednikom Republike učiniti značajne pomake u poslovima iz svoje nadležnosti.

Gujon je zahvalio na podršci, istakavši da je zahvalan na prilici da kroz institucije Republike Srbije nastavi da radi za srpski narod, i da će se boriti svim snagama za očuvanje i razvoj duhovnog, nacionalnog i kulturnog položaja srpskog naroda izvan matice, njegovo ekonomsko i kulturno umrežavanje sa Srbijom i očuvanje srpskog jezika i ćiriličkog pisma.

Ipak, uverenje ministra Selakovića ne dele svi. Milica Čubrilo, bivša ministarka za dijasporu u drugoj vladi Vojislava Koštunice ističe da je Gujon osoba bez ikakvog prethodnog iskustva rada u državnoj upravi i čovek sa vrlo jasnim političkim profilom koji se nalazi na samoj ivici ekstremne desnice.

– Kao takav on će sasvim sigurno prijati jednom delu naše dijaspore, ali većini svakako da neće. Mnogi naši građani su zemlju napustili zbog loše ekonomske situacije, ali značajan deo njih je pobegao zbog upravo one politike kakvu zastupa Gujon, ističe Čubrilo.

Ona objašnjava da posao direktora Uprave za saradnju s dijasporom podrazumeva održavanje i osnaživanje administrativnih veza između matice i ljudi koji žive u inostranstvu, kao i blisku saradnju sa kulturnim i obrazovnim sistemima u zemljama u kojima žive državljani Srbije.

– Direktor uprave ima mnogo mogućnosti i mnogo posla. Između ostalog, njegov posao podrazumeva i povezivanje onih institucija i pojedinaca u inostranstvu koji žele i mogu na neki način da doprinesu razvoju Srbije. To može da bude povezivanje privrednika, koje može ili ne mora da rezultuje investicijama. Isto tako, on organizuje razmene znanja između različitih institucija, organizuje predavanja, bavi se logističkim pitanjem povezivanja ljudi iz celog sveta, navodi Čubrilo.

Aleksandar Čotrić, član skupštinskog Odbora za dijasporu i Srbe u regionu sa liste „Aleksandar Vučić – Za našu decu“ očekuje da će Gujon biti uspešan na novoj poziciji.

– Juče sam povodom izbora Arno Gujona kontaktirao sa predsednicima najznačajnijih organizacija naše dijaspore i Srba u regionu i svi oni su pozdravili ovo imenovanje i nadaju se dobroj saradnji sa francuskim Srbinom ili srpskim Francuzom. Nadam se i ja lično uspešnom zajedničkom radu Odbora za dijasporu i Srbe u regionu čiji sam član sa Upravom na čijem čelu je čovek koji je i sam pripadnik dijaspore i zato ima izraženiji senzibilitet za ovu oblast. On je značajno pomogao Srbe na Kosovu i Metohiji, te verujem da će podjednako biti uspešan i kada je reč o našim sunarodnicima u osam zemalja regiona, ali i širom sveta. Očekujem i konkretne poteze u smislu liberalizacije dobijanja srpskog državljanstva, širenje mreže srpskih škola i pojednostavljenom glasanju za naše državljane u inostranstvu“, navodi Čotrić.

Arno Gujon je osnivač nevladinih organizacija „Solidarnost za Kosovo “ i „Inicijative za natalitet i ostanak mladih u Srbiji“.

Preko svoje humanitarne organizacije prikupio je više miliona evra koji su iskorišćeni za pomoć Srbima sa Kosova.

Autor je četiri knjige o Srbiji i Kosovu, a zbog svojih aktivnosti je dobio brojna priznanja, između ostalog Orden Svetog Save prvog reda, Orden Njegoša prvog reda i Zlatnu medalju predsednika Srbije za zasluge.

Nasuprot njegovom humanitarnom radu stoji njegov politički aktivizam. Prema pisanju portala Vice iz decembra 2017. godine, Gujon je u mladosti bio član Bloka identitaraca, ekstremno desne frakcije u Francuskoj koja je nastala 2003. godine nakon zabranjivanja grupe „Unité Radicale“ pošto je jedan njen član pokušao atentat na bivšeg predsednika ove zemlje Žaka Širaka. On je, prema navodima Vice-a, ispred ovog pokreta u novembru 2010. godine objavio predsedničku kandidaturu, rekavši na konferenciji da je deo pokreta od njenog osnivanja.

– Ja pripadam evropskoj kulturi, evropskoj naciji, evropskoj krvi. Ja sam autohtonog soja, rekao je Gujon na konferenciji. On je isticao da je islam nepomirljiv sa Republikom i sa vrednostima naše evropske civilizacije.

– Postoji samo jedno rešenje: njihovo postepeno vraćanje u svoje zemlje, preneo je Vice Gujonovu izjavu. On ipak nije uspeo u nameri da se kandiduje za predsednika pošto nije sakupio dovoljan broj potpisa. Vice je naveo i jedan od njegovih citata iz tog perioda koji opisuje njegove stavove o građanima islamske veroispovesti:

„Ako započne izgradnja džamije u vašoj blizini, na Francuzima je da uzmu stvar u svoje ruke, zajedno sa stanovnicima četvrti, da se ta izgradnja zabrani“.

Povod za ovaj tekst portala Vice bio je intervju koji je sa Gujonom vodila novinarka televizije N1 Marija Antić, u kojem je Gujon nastojao da se distancira od tog dela svog života ističući da Blok identitaraca više ne postoji, kao i da je svega šest meseci bio član.

– Imam pravo da se razvijam i menjam, rekao je tada Gujon, precizirajući da se ne protivi islamu u celini, već „fundamentanom islamizmu koji podržava terorizam“.

Zahvalnost

Arno Gujon nije u toku jučerašnjeg dana bio dostupan za komentar. On je preko društvene mreže Tviter napisao „Hvala Vladi Srbije, ministru Selakoviću i predsedniku Vučiću na poverenju kao i na prilici da sa najvišeg državnog vrha radim za Srbiju. Hvala svima vama na ogromnoj podršci koju mi neprestano pružate od kada sam se 2012. godine preselio u Srbiju“.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari